Iz Doma zdravlja Banjaluka izdali su preporuke za očuvanje zdravlja usljed visokih temperatura vazduha.
Visoke temperature, naglašavaju, mogu da ugroze zdravlje i sasvim zdravih, a posebno osoba sa hroničnim bolestima i djece.
-Kada su u pitanju osobe sa prisutnim hroničnim oboljenjima, visoke temperature posebno imaju uticaja na osobe sa bolestima disajnih puteva
(hronična opstruktivna bolest pluća, astma) gdje može doći do otežanog disanja, bronhospazma i pojave nadražajnog kašlja. Takođe trpi i kardiovaskularno zdravlje. Zbog vazodilatacije dolazi do pada krvnog pritiska, a dehidratacija može pospješiti zgrušavanje krvi i pojavu tromboze lokalno. Često se javljaju otoci potkoljenica zbog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela – pojašnjavaju.
Kada je organizam izložen ekstremno visokoj spoljnoj temperaturi dolazi do naglog prekomjernog povećanja temperature tijela što dalje dovodi do toplotnog udara.
-Organizam tada ne uspijeva znojenjem održati normalnu temperaturu tijela. Simptomi koji upućuju na toplotni udar su: porast tjelesne temperature preko 39°C, crvena, vruća i suva koža, bez znakova znojenja, ubrzan puls, ubrzano i plitko disanje. Može se javiti glavobolja, mučnina i povraćanje. Osoba može biti uznemirena, zbunjena ili može doći do gubitka svijesti – istakli su u Domu zdravlja.
Kada se posumnja na toplotni udar, osobu treba smjestiti u prostoriju koja je klimatizovana, a ako to nije moguće, premjestiti je u hlad. Odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć.
-Dok se čeka stručna pomoć potrebno je što prije sniziti temperaturu tijela (poželjno ispod 38°C). Osobu treba osloboditi od viška odjeće, rashlađivati je lepezom ili nekim drugim pogodnim predmetom. Nakvasiti majicu ili ručnik hladnom vodom i stavljati obloge, poželjno je i tuširanje mlakom vodom. Davati dosta tečnosti, vode ili voćnih sokova. Ne davati gazirana pića i alkohol. Ako je osoba bez svijesti potrebno je staviti je u bočni položaj – precizirali su.
Da ne bi došlo do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti visokim vanjskim temperaturama potrebno je da građani vode računa o ponašanju u takvim, po organizam rizičnim, vremenskim uslovima. Trebalo bi da se ne izlažu suncu tokom sredine dana.
Savjetuju da vanjske poslove i šetnju treba praktikovati rano ujutru ili uveče.
-Ne treba se izlagati suncu u periodu od 10 do 17 časova. Pri izlasku vani odjeću treba prilagoditi da bude lagana, poželjno pamučna, široka i svijetlih boja. Koristite šešire sa širokim obodom i sunčane naočare. Uvijek nosite flašicu vode sa sobom. Inače je neophodno uzimati veće količine tečnosti dnevno – vode i voćnih sokova. Ne treba čekati osjećaj žeđi, nego tečnost uzimati svaka 1-2 sata, a djeci davati i češće. Ne koristite alkohol i gazirana pića. Jedite laganiju hranu, sa puno svježeg voća i povrća. Često se rashlađujte tuširanjem ili kupkama u mlakoj vodi – preporučuju.
Upozoravaju i da izloženost parkiranog automobila suncu u kratkom vremenu dovodi do postizanja veoma visoke temperature u automobilu.
-Kada je spoljna temperatura vazduha visoka, za samo nekoliko minuta temperatura u parkiranom automobilu može dostići i 50°C. Djelimično otvoren prozor ili parkiranje automobila u hladovini ne pruža pouzdanu bezbjednost za ostavljanje kućnih ljubimaca u automobilu, a pogotovo ne djece. Dijete ne treba ostavljati samo nikada u automobilu. Boravak u parkiranom automobilu dovodi do povećanja temperature tijela, a kod djece temperatura tijela raste 3-5 puta brže nego kod odraslih osoba. Organizam se znojenjem bori da očuva normalnu temperaturu tijela, ali taj mehanizam nije dovoljan na visokim temperaturama u automobilu. To može dovesti do toplotnog udara i smrtnog ishoda. Pored djece, u riziku od toplotnog udara su starije osobe i zdrave osobe izložene teškom fizičkom radu na visokim vanjskim temperaturama, npr. građevinski radnici i poljoprivrednici – naglašavaju.
