Panel diskusija “Kreiranje zakonodavnog okvira za digitalne nomade u Bosni i Hercegovini” okupila je u Sarajevu predstavnike i predstavnice ministarstava, međunarodnih organizacija i privatnog sektora kako bi razgovarali o mogućnostima i izazovima digitalnog nomadizma, te kako Bosna i Hercegovina može iskoristiti ovu priliku da se pozicionira kao privlačna destinacija za ovu brzorastuću radnu snagu.
Panel diskusija je organizovana u okviru “EU4BusinessRecovery/COVID-19 Investment Response” projekta, koji sufinansiraju Evropska unija i vlada Savezne Republike Njemačke.
O važnosti digitalnih nomada u BiH govorila je Eva Naher, programska menadžerica u GIZ-u.
“Pandemija kovid-19 je uslovila, na neki način, pojavu digitalnih nomada. Ovo je prilika da se BiH podrži, jer digitalni nomadi donose zanimljive teme u zemlju, promovišu priče izvana i priče iz BiH dalje. Vidimo da zemlja može da ima benefite od digitalnog ekosistema i da digitalni nomadi mogu doprinijeti tome. Ekonomski oporavak je tema koja je i dalje važna, kao i boravak ljudi od sedam i više dana u BiH, kako bi otkrivali i doprinosili promociji turističkih destinacija”, kazala je Naherova.
Jan de Jong, direktor marketinga Asocijacije “Digitalni nomadi” iz Republike Hrvatske, postavio je pitanje šta možemo uraditi za BiH predstavljajući je kao zemlju koja želi dobrodošlicu digitalnim nomadima, te ispričao svoje iskustvo u sprovođenju zakonodavnog okvira za digitalne nomade u Republici Hrvatskoj.
De Jong je 2006. godine došao iz Nizozemske u Republiku Hrvatsku i, kako kaže, “zaljubio se” u cijeli region i u poslovne prilike.
“U Republici Hrvatskoj je tada boravilo prijavljenih oko 250 do 300 digitalnih nomada iz zemalja kojima je potrebna viza za boravak. Prema stranici nomadlist.com, u tom periodu je broj digitalnih nomada koji su mjesečno boravili u Republici Hrvatskoj bio od šest do sedam hiljada, što je podrazumijevalo od 100 do 150 miliona eura prihoda za tu državu u tom periodu”, objasnio je De Jong.
U BiH je sa digitalnim nomadima radila Mia Miočević, predstavnica co-working prostora CODE Hub iz Mostara, koja je prenijela i svoja iskustva.
“Imala sam priliku upoznati veliki broj nomada iz različitih dijelova svijeta. Većina njih koja je boravila u BiH je izrazila želju da se vrate i mislim da bi uspostavljanje ovog zakonodavnog okvira značilo njihov povratak u BiH”, kazala je Miočevićeva.
Bosna i Hercegovina se kroz projekat RECOOPER, koji podržavaju EU i njemačka vlada, pokazala kao atraktivna destinacija za digitalne nomade.
Digitalni nomadi su ljudi koji slobodno putuju dok rade na daljinu koristeći tehnologiju i internet. Većina digitalnih nomada sebe opisuje kao programere, kreatore sadržaja ili dizajnere.