Kada je nakon opštih izbora 2022. godine izabrano novo Predsjedništvo BiH, u čiji sastav su kao novi članovi ušli Željka Cvijanović i Denis Bećirović, mnogi su tada ocijenili da slijedi period relaksacije odnosa u tom tijelu, kao i na nivou BiH.
Prethodni saziv Predsjedništva BiH, u sastavu Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, prema brojnim ocjenama, smatran je „najgorim“ u dotadašnjoj postdejtonskoj istoriji, a stalne svađe i trzavice na relaciji srpskog člana tog tijela sa bošnjačkim i hrvatskim članom, gotovo su u potpunosti paralizovale funkcionisanje tročlanog predsjedništva.
Međutim, „rokade“ na mjestu srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, odnosno dolazak Cvijanovićeve umjesto Dodika i „umjerenog“ SDP-ovca Bećirovića umjesto „radikalnog“ SDA-ovca Džaferovića, skoro da nisu donijele bilo kakav napredak.
Naprotiv, posljednjih dana svjedoci smo jedne od najtežih kriza u funkcionisanju tog tijela, a sve zbog namjere Denisa Bećirovića da bez saglasnosti Željka Cvijanović imenuje nove članove Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Tim povodom Cvijanovićeva je tražila i dobila podršku Narodne skupštine Republike Srpske za pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Inače, u protekle četiri godine aktuelni saziv Predsjedništva BiH doslovno je djelovao kao „rogovi u vreći“, gdje je svaki član samostalno pokušavao da vodi spoljnu politiku zemlje, bez bilo kakvih konsultacija sa svojim kolegama.
U opoziciji nemaju dilemu da je sadašnji saziv Predsjedništva BiH, iako je to, kako navode, teško bilo i zamisliti, uspio da po izostanku bilo kakvih rezultata u zajedničkom interesu svih građana prevaziđe čak i svoje prethodnike.
– Prošli saziv Predsjedništva BiH bio je loš, ali ovaj je, bogami, još lošiji – kaže za Srpskainfo delegat SDS u Domu naroda parlamenta BiH, Želimir Nešković.
On podsjeća da je bilo „puno trzavica“ u radu sadašnjeg saziva Predsjedništva BiH, a srpski član tog tijela, Željka Cvijanović, prema njegovim riječima, mogla se „puno bolje snaći u određenim situacijama“.
– Željko Komšić je, takođe, bio destruktivan u brojnim primjerima, dok se Denis Bećirović pokušavao dokazati bošnjačkom biračkom tijelu. Djeluje da je ozbiljniji bio sastav prošlog saziva Predsjedništva BiH, iako je Milorad Dodik tada pravio razne burleske, dovodio harmonikaše i tome slično – podsjeća Nešković.
On aktuelnom srpskom članu Predsjedništva BiH zamjera to što, kako kaže, nije uspjela da svojim autoritetom spriječi to da Republika Srpska duže od dvije godine nema svog ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH nakon što je došlo do hapšenja, a zatim i ostavke Nenada Nešića na tu funkciju.
– Ona (Cvijanović) morala je da iskoristi svoj autoritet i u koordinaciji sa predsjedavajućom Savjeta ministara riješi to pitanje. Da se kojim slučajem radilo o hrvatskom ministru, riješili bi ga najkasnije za mjesec dana – tvrdi Nešković.
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu i politički analitičar, Enver Kazaz, za Srpskainfo kaže da Predsjedništvo BiH „uopšte ne smatra ozbiljnom institucijom“.
– Sadašnji sastav Predsjedništva BiH donio je jednu od najskandaloznijih odluka u političkoj istoriji ne samo naših prostora, već i Evrope, a to je da se Donald Tramp predloži za Nobelovu nagradu za mir. To je apsolutni moralni, politički i svaki drugi sunovrat – tvrdi Kazaz.
Na spoljnopolitičkom planu, dodaje on, aktuelno Predsjedništvo BiH vodilo je međusobne ratove.
– Ti njihovi „ratovi“, iz globalne perspektive, izgledaju kao smiješna tuča musave djece. BiH je nevažna na međunarodnom političkom planu, a u očima članova Predsjedništva BiH izgleda veća nego Amerika – navodi Kazaz.
Jedino se, kako ističe, može reći da je Željka Cvijanović uradila dobar posao podržavajući lobi koji je Miloradu Dodiku skinuo američke sankcije.
– Međutim, tim skidanjem sankcija potpuno je obesmišljena Narodna skupština Republike Srpske i sve druge domaće institucije. Kao zaključak, ovaj sastav Predsjedništva BiH jeste jedan od najgorih od rata do danas. Nažalost, imaćemo sve lošije članove Predsjedništva BiH jer u politiku ulaze oni najgori među nama – zaključuje Kazaz.
