Više od pet decenija nakon poznatog velikog Banjalučkog zemljotresa, zapravo – banjalučkih zemljotresa iz 1969. godine, pokrenuto je istraživanje kome je cilj utvrđivanje tačnog broja i identiteta stradalih. Novi arhivski podaci i terenska istraživanja doveli su do korekcija dosadašnjih evidencija, kao i inicijative za postavljanje spomen-ploče u okviru memorijalne cjeline “Krivi sat” na Trgu Krajine u Banjaluci.
Seizmolog iz Odsjeka za civilnu zaštitu Grada Banjaluka Vesna Šipka rekla je u Јutarnjem programu RTRS-a da su prošle godine krenuli sa aktivnosti, ali da je istraživanje došlo “do zida”.
– Imamo problema i to ne samo zbog protoka vremena. Nemamo kompletne podatke i nismo došli do novih informacija. Pozivamo sve građane koji imaju određena saznanja da nam se jave – rekla je Šipka.
Navela je da je došla do spiska iz Arhiva Srpske gdje se nalaze imena teško povrijeđenih osoba koje su prevezene u Zagreb.
– Mi ne znamo sudbinu teško povrijeđenih osoba. Ukupno je bili 65 teško povrijeđenih osoba. Za najteže povrijeđene osobe različite su brojke. Negdje se spominje 19, a negdje 16 ili 13 osoba – navela je Šipka.
Ističe da Arhiv Srpske posjeduje radni dokument o spisku žrtava.
– Razgovarala sam sa kolegama, došla sam do imena žrtva kojih nije bilo na ovom spisku. Postoji ogroman broj koji nije institucionalizovan. Većina podataka do koji sam došla je iz dnevnih novina iz 1969. godine – rekla je ona.
Istakla je da je vilj da se zadrži sjećanje i da se održi svijest građana.
– Želimo da postavimo i spomen-ploču – izjavila je Šipka.
