22.7 C
Banja Luka
Utorak, 23 Jula, 2024
HomeBanjalučke pričeŽivot i nasljeđe Artura Burde: Od ribnjaka do Rotari kluba

Život i nasljeđe Artura Burde: Od ribnjaka do Rotari kluba

Artur Burda, poznati privrednik, diplomata i intelektualac, ostavio je dubok trag u istoriji Krajine svojim izuzetnim životnim putem i doprinosima u različitim oblastima.

Na njegov život i djelo podsjetio je istoričar iz Banjaluke Zoran Pejašinović koji je u svojoj objavi na „Fejsbuku“ naveo nekoliko zanimljivih podataka o Burdi.

Ovaj poznati banjalučki privrednik i vlasnik ribnjaka rođen je 1894. godine u Austrougarskoj, tačnije u Galiciji, u mjestu Bielsko – Biala (danas u Poljskoj).

Sin je Viktora Burde, jednog od pionira ribogojstva na naučnoj osnovi u Habzburškom carstvu. Zahvaljujući svom radu, podsjeća Pejašinović, Viktor je 1899. godine postao savjetnik pri dvoru cara Franje Josipa, pa se i  porodica Burda seli u Beč. Prvih godina 20. vijeka Viktor dolazi u Bosnu i Hercegovinu da tamo pokrene ribogojstvo. Osnovao je ribnjake Saničani kod Prijedora i Bardača kod Srpca.

-Artur je osnovnu školu i Gimnaziju završio u Beču, a nakon toga studirao agronomiju u Beču i Švajcarskoj. Oženio se 1919. godine Holanđankom Helenom Vant Hof, inače, nećakinjom dr Vant Hofa, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku i hemiju. Očevom voljom, nimalo radostan, sa suprugom je odmah po vjenčanju doselio u naše krajeve i preuzeo vođenje ribnjaka. U početku je živio na Bardači, a od 1923. godine stanuje u Banjaluci. Poslove je uspješno vodio, a u šest vlastitih vagona koje je sam tehnički razvio, živu ribu je izvozio u Austriju, Mađarsku, Njemačku, Italiju, Poljsku a, kažu, i u daleku Palestinu – navodi Pejašinović.

Postao je jedan od najimućnijih i najuglednijih privrednika u Krajini.

– Kao takav, 1927. godine imenovan je za počasnog konzula Republike Poljske u Banjaluci, sa zadatkom da pomaže mnogobrojnim poljskim kolonistima u Krajini. Kancelariju je imao u Gospodskoj ulici, a konzulsku dužnost obavljaće sve do 1941. godine. Uzgred, o svojim zemljacima napisao je i nekoliko vrijednih radova. Bio je veoma aktivan u javnom životu grada. Tako je od 1933. godine rukovodio „Društvom za turizam”, a naredne godine jedan je od osnivača i prvi predsjednik Rotari kluba Banjaluka. U socijalističkoj Jugoslaviji ribnjaci su mu konfiskovani, ali je on zadržan kao savjetnik sve do penzionisanja 1964. godine – ističe Pejašinović.

Kako je znao čak osam jezika, posljednje dvije decenije života, Burda je posvetio prevođenju i poučavanju mladih stranim jezicima. Umro je u Banjaluci 1984. godine, u 91. godini.

RELATED ARTICLES

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Banja Luka
clear sky
22.7 ° C
22.7 °
22.7 °
73 %
1.6kmh
9 %
pon
23 °
uto
31 °
sri
26 °
čet
28 °
pet
29 °

Posljednje