Mjere koje su Vlade Republike Srpske i Federacije BiH donijele kako bi ublažile rast cijena građanima donose tek ograničeno olakšanje. Dok vlasti ističu akcije sniženja i ograničavanja cijena, potrošači poručuju da se svakodnevna kupovina i dalje pretvara u sve veći udar na kućni budžet.
U Republici Srpskoj građani već duže od dvije godine imaju mogućnost kupovine određenih proizvoda po sniženim cijenama kroz kampanju „Društveno odgovorni“, dok je Vlada FBiH ponovo ograničila maloprodajne cijene za 100 proizvoda.
Ipak, predstavnici potrošača upozoravaju da mjere nisu dovoljne da zaustave posljedice višegodišnjeg rasta cijena.
Vlada Republike Srpske kampanju „Društveno odgovorni“ provodi od 1. avgusta 2024. godine. Iz Ministarstva trgovine i turizma navode da su u akciju uključene stotine maloprodajnih objekata i trgovačkih lanaca, na dobrovoljnoj osnovi.
Na listama proizvoda mogu se pronaći brašno, kvasac, jaja, riža, toaletni papir, špagete, kafa, kečap, čaj, sokovi i drugi proizvodi svakodnevne potrošnje.
Međutim, upravo dostupnost tih proizvoda predstavlja jedan od problema na koji upozoravaju potrošači.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, kaže da građani često imaju problem da pronađu proizvode čija je cijena snižena.
„Proizvodi koji su sniženi imali su oznake, ali to je kod nas izgleda jedan proizvod na cijeloj polici. Problem je u tome što potrošači počinju da sumnjaju u to. Vide da je jedan proizvod snižen, a šta je sa ostalim?“, kaže Vasilić.
Prema njegovim riječima, takve mjere ne daju puni efekat jer građani teško uočavaju stvarnu korist prilikom kupovine.
„Veoma teško se nađu ti proizvodi koji imaju oznaku da im je marža ukinuta. To je mjera koja nema nekog punog efekta“, navodi Vasilić.
Sličan model primjenjuje i Vlada Federacije BiH, koja je prije nekoliko dana donijela novu odluku o neposrednoj kontroli cijena za 100 proizvoda.
Prva odluka ove vrste donesena je u junu i trebalo je da traje 90 dana, ali je u septembru produžena do kraja godine. Nova odluka sada zamjenjuje prethodnu.
Iz Vlade FBiH poručuju da je cilj mjere smanjenje inflacije kod osnovnih životnih namirnica i njihova veća dostupnost, posebno građanima sa najnižim primanjima.
Međutim, građanima je od ključne važnosti pitanje šta se tačno nalazi na listi i koliko će ograničene cijene zaista biti niže od tržišnih.
Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, smatra da ograničavanje cijena 100 proizvoda može predstavljati određenu pomoć, ali da ne rješava suštinski problem.
„To nije dovoljno. Tih 100 proizvoda nije dovoljno. Je li neka pomoć? Jeste pomoć, ali to nije dovoljno. Cijene iz dana u dan rastu“, kaže Kulovićeva.
Poseban problem, prema njenim riječima, predstavlja činjenica da prihodi građana ne prate rast troškova života.
Plate i penzije, čak i kada rastu, ne uspijevaju nadoknaditi sve veće izdatke za hranu, higijenu, energente i druge osnovne potrebe.
„Vjerujte, građani BiH apsolutno nemaju nikakav životni standard. Žive ispod svakog standarda. Sve je poskupjelo“, upozorava Kulovićeva.
Dodaje da značajnu ulogu u preživljavanju brojnih domaćinstava imaju članovi porodica koji žive i rade u inostranstvu i finansijski pomažu svoje najbliže.
Iako entitetske vlade pokušavaju različitim mjerama ublažiti rast cijena, iskustvo potrošača pokazuje da se efekat tih mjera često izgubi u mnogo većem talasu poskupljenja.
Za građane je, na kraju, manje važno da li je određeni proizvod formalno označen kao snižen ili mu je cijena administrativno ograničena, a mnogo važnije koliko novca moraju izdvojiti za kompletnu mjesečnu potrošačku korpu.
A upravo tu se nalazi najveći problem – dok se pojedine cijene ograničavaju ili privremeno snižavaju, druge nastavljaju rasti.
Zato mjere vlasti mogu predstavljati određenu pomoć, ali bez šireg zaustavljanja inflacije i rasta troškova života teško mogu donijeti osjetnije poboljšanje životnog standarda građana.
banjaluka24
