Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, proslavljaju danas najradosniji hrišćanski praznik Božić, odnosno rođenje Isusa Hrista.
U katoličkim zajednicama, porodice vjernika se prije odlaska u crkvu na ponoćnu misu, uz mnoštvo različitih običaja, okupljaju za prazničnim stolom uz posnu hranu, a mnogi čak ne jedu ništa do večere.
Prije crkvene mise dolaze čestitari koji, kao pastiri, najavljuju dolazak Božića, u toku večeri dolazi i Djeda Mraz koji ostavlja poklone ispod ukrašenih jelki, a potom se odlazi u crkvu na ponoćnu misu.
Običaj je da se u ckrvama i domovima prave jaslice, da se unosi slama, a vjernici dolaze na poklon jaslama Bogomladenca, koja se tradicionalno improvizuju u svim hramovima, podsjećajući na poklonjenje tri mudraca sa Istoka koji su, prema predanju, stigli u Vitlejem prateći 40 dana najsjajniju zvijezdu koja se zaustavila tačno iznad pećine rođenja.
U Katedrali Srca Isusova u Sarajevu noćas je održana sveta misa Božićnog bdijenja, a predvodio ju je nadbiskup vrhbosanski monsinjor Tomo Vukšić.
Danas se po gregorijanskom kalendaru proslavlja rođenje Isusa Hrista u Vitlejemu, gde su se vijekovima hiljade vjernika i hodočasnika okupljale ispred drevne crkve Hristovog rođenja.
Upravo u Vitlejemu Božić se ove godine prvi put javno slavi od početka sukoba u Palestini 2023. godine, budući da je na snazi primirje.
Papa Lav XIV će predvoditi božićnu dnevnu misu u Vatikanskoj bazilici u 10 časova, i to će biti prvi put da papa služi misu na Božić još od 1994. godine.
Vatikan njuz navodi da ovo predstavlja novinu, i da za vreme Pape Franje i Pape Benedikta XVI nije bila praksa da poglavar rimokatoličke crkve predvodi misu na božićni dan.
Papa će, nakon mise, uputiti tradicionalni blagoslov “Urbi et Orbi” sa lođe Bazilike Svetog Petra.
Ovogodišnja proslava Božića takođe pada u “Svetu godinu” koju rimokatolička crkva obeliježava od prošlog Božića, i koja se završava na Bogojavljenje, po gregorijanskom kalendaru, 6. januara.
Sveta godina ili Jubilej, koji se obilježava svakih 25 godina, je u katoličkoj tradiciji vrijeme posvećeno promovisanju svetosti života, učvršćivanju vjere, podsticanju djela solidarnosti i bratskog zajedništva.
