Miholjdan, koji slavimo u subotu, 12. oktobra 2024, u crkvenom kalendaru označen je crnim, podebljanim slovom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u subotu, 12. oktobra 2024, obilježavaju praznik prepodobnog Kirijaka Otšelnika, u narodu poznat kao Miholjdan.
Miholjdan vijekovima unazad na isti dan obilježavaju pravoslavci, katolici i protestanti širom Evrope.
Iako je uveliko počela, prema narodnom vjerovanju, prava jesen nastupa poslije praznika. Vjeruje se i da su oni koji su rođeni na Miholjdan posebno nadareni i blagosloveni, kao i da će ih kroz život pratiti sreća.
Oko Miholjdana se vrijeme uglavnom proljepša i otopli, pa se kratak period od nekoliko dana oko praznika naziva Miholjsko ljeto. U nekim krajevima ga još zovu i Sirotinjsko ljeto, jer mu se uvijek posebno raduje sirotinja. Ovaj dan se naziva i mišji dan. Vjeruje se da miševi i poljske životinjice uginu na Miholjdan ako dotle u svoje jazbine nisu dopremili hranu za zimu.
Po brojnosti svečara, Miholjdan je na 13. mjestu slava kod Srba.
Sveti Kirjak je zaštitnik mnogih srpskih domova. U pojedinim selima održavaju se zavjetine i organizuju litije.
Za razliku od mnogih drugih crkvenih praznika, narod kaže da na Miholjdan treba raditi u polju i završiti sve poslove, ali ne i u kući – čistiti, usisavati i slično.
Običaj vjerovatno potiče iz vremena kada su se početkom oktobra obavljali posljednji poljoprivredni radovi pred početak zime.
S tim u vezi, postoji vjerovanje da se na Miholjdan ne treba vjenčavati. I ovo uvjerenje takođe je utemeljeno na tome da svatovi ne bi mogli da okupe goste jer su svi zauzeti poslovima u polju.
