Krsna slava zauzima posebno mjesto u srpskoj tradiciji.
To je dan kada se porodice okupljaju oko slavske svijeće, žita i kolača, čuvajući sjećanje na pretke i zahvalnost svetitelju koji ih štiti.
Svaka slava nosi svoje predanje i posebne običaje, a Aranđelovdan je jedan od praznika koji se u narodu smatra izuzetno moćnim i ljekovitim.
Srpska pravoslavna crkva 21. novembra obilježava praznik Sabora Svetog Arhanđela Mihaila koji je u narodu poznat kao Aranđelovdan. Smatra se jednim od najznačajnijih datuma u crkvenom kalendaru.
Na ikonama se prikazuje kao ratnik sa mačem ili kopljem, pa se vjeruje da je upravo on taj koji dolazi po ljudsku dušu kada dođe njen čas.
Aranđelovdan se obilježava u jesen, a prema predanju, svetitelj je dobio brigu o jesenjim i zimskim danima, periodu hladnoće i teškoća. Narod priča da u to vrijeme Arhangel Mihailo obilazi svijet obučen kao prosjak, kako bi ukorio nevjernike i pomogao onima u nevolji.
Postoji i staro pravilo za prognozu: kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, takva će biti cijela zima i kasno proljeće. Ako bude padao snijeg za Aranđelovdan, zima će biti oštra.
U pojedinim krajevima Sveti Arhangel Mihailo poštuje se i kao zaštitnik stočara, jer se vjeruje da jedino on može otjerati vukove od stada, prenosi Telegraf.
