Dokumenti Arhiva Republike Srpske kazuju da je Fabrika duvana u Banjaluci sagrađena 1888. godine. Sve se desilo nakon što je Banjaluku posjetio princ prestolonasljednik Austro-Ugarske Rudolf Franc Karl Jozef.
Sirotinja se tada okupila i zapomagala tražeći da joj se na neki način pomogne.
Prestolonasljednik je dao riječ da će podignuta fabrika duvana. I zaista, iz njenog dimnjaka suknuo je dim nakon nepune dvije godine. Upravo zbog činjenice da je ova fabirka osnovana kako bi se pomoglo gladnom narodu, dugo je smatrana „socijalnim” preduzećem i vremenom je postala jedna od najvećih banjalučkih fabrika.
Interesantan je podatak da je čak je i u toku ratne 1942. fabrika izbacivala na tržište prosječno 50 tona cigareta.
Kako je propala?
Privatizacija fabrike je počela je 2006. godine kada je 55 odsto državnog kapitala kupila kompanija „Antonić trejd” iz Laktaša za oko 2,1 miliona KM.
Pod novom upravom i sa novim vlasnikom, Fabrika duvana je nizala loše poslovne rezultate i jedinom proizvođaču cigareta u Srpskoj prijetilo je gašenje..
Osim toga, vlasnik „Antonić trejda“ Nebojša Antonić je 2011. godine uhapšen pod optužbom da je dio organizovane kriminalne grupe koja se bavila pranjem novca, utajama poreza i krijumčarenjem akcizne robe.
Nakon toga iz Vlade Srpske najavljen je raskid ugovora sa „Antonić trejdom“, ali umjesto raskida ugovora njen većinski vlasnik je nagrađen, piše Capital.
Vlada RS je 2013. godine dala saglasnost „Antonić trejdu“ da svoj vlasnički udio može prodati kompaniji „Bulgartabak Holding“ iz Sofije.
Antonić je na toj prodaji zaradio 4,5 miliona KM, ali promjena vlasnika nije pomogla fabrici.
„Bulgartabak“ je vremenom sukcesivno kupovao akcije ove fabrike od ostalih suvlasnika, dok nije postao jedini vlasnik.
Osim toga, „Bulgartabak“ je 2017. godine sve duvanske brendove u paketu sa prodajnim lancem kioska prodao multinacionalnoj kompaniji „Britiš Amerikan Tobako”. To je zapečatilo sudbinu Fabrike duvana Banjaluka.
Bugari su 2018. godine ugasili proizvodnju uz nagomilani gubitak od 40 miliona maraka.
Prije nego što su zaključali kapiju, Bugari su, zahvaljujući samo požrtvovanosti i višegodišnjoj beskompromisnoj borbi sindikata, predvođenih Miroslavom Marinkovićem, preostalim radnicima dali otpremninu od po 500 evra po godini staža. To ih je ukupno koštalo oko dva miliona KM.
Iza zaključane kapije ostali su objekti na atraktivnoj površini od oko 23.000 kvadratnih metara, između Narodnog pozorišta Republike Srpske i Vlade RS, a vrijednostzemljišta se mjeri u milionima.
Kompleks se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika.
Nakon zatvaranja fabike mediji izvjšetavali. “Fabrika duvana Banjaluka preživjela je tri rata, ali privatizaciju nije”, prenosi Blink
