U vremenu obilježenom političkim i društvenim napetostima, u Banjaluci je krajem 19. vijeka zabilježen trenutak istinskog zajedništva i međusobnog poštovanja.
Dana 14. decembra davne 1898. godine u Banjaluci je sahranjen Vilhem Hercler (Wilhlem Herzler), kako navodi banjalučki istoričar Zoran Pejašinović, „univerzalno poštovani vršilac dužnosti rabina lokalne jevrejske zajednice’’.
– Bečke i peštanske novine pisale su kako su „svi rukovodioci lokalnih političkih i sudskih vlasti’’ odali počast njegovom kovčegu. Na čelu povorke bio je, kako se veli, kotarski predstojnik baron Lazarini, koji – za razliku od pokojnika – u gradu na Vrbasu nije bio omiljen – piše u teksto na svom „Fejsbuk“ profilu Pejašinović.
Dodaje da su u glavnoj banjalučkoj ulici kojom je prošla pogrebna povorka, a gdje se nalaze prodavnice najuglednijih lokalnih katoličkih i pravoslavnih trgovaca (Gospodska ulica), vlasnici su spontano zatvorili svoje radnje iz poštovanja prema pokojniku.
<>
– S obzirom na rovite prilike u onodobnoj Bosni i Hercegovini, novine su posebno naglašavale kako je među ožalošćenima bio i mladi, 26-godišnji protestantski pastor Gustav Cvernemann (Gusztav Zwerneman), koji je prethodne godine preuzeo službu u našem gradu. Pastor Cverneman on je iznad otvorenog groba na jevrejskom groblju u Boriku održao „srdačan pogrebni govor svom kolegi, kakvog ga je poznavao’’ – ističe Pejašinović.
