Prve fotografije u boji iz Banjaluke nastale su zaslugom čuvenog francuskog bankara i filantropa jevrejskog porijekla Alberta Kana (1860-1940), piše istoričar Zoran Pejašinović na svom „Fejsbuk“ profilu.
Kan je, pojašnjava Pejašinović, 1909. godine putovao automobilom u Japan, te se u Francusku vratio sa mnoštvom fotografija.
-To mu je dalo ideju da pokrene projekat vizuelnog inventara svijeta, što je u praksi značilo pravljenje i arhiviranje fotografija i filmskih zapisa iz skoro svih krajeva svijeta. Angažovao je 12 fotografa i snimatelja, koji su obišli čak 50-ak zemalja, te je tako nakon 22 godine (1909–1931) nastao veličanstveni projekat „Arhiva planete’’. Cilj je bio da zabilježe različite kulture, prije nego što neke od njih nestanu. Rezultat je oko 72.000 fotografija i 183.000 metara filma, neprocjenjivo blago koje se danas čuva u Muzeju Alberta Kana, jedinstvenoj ustanovi, sa nekoliko hektara čarobnih vrtova u predgrađu Pariza – podsjeća Pejašinović.
Zanimljivo, nastavlja on, fotografije su bile u kolor tehnici koju su 1909. godine patentirali čuvena braća Limijer.
– Takve takozvane autohrom kolor-fotografije se zasnivaju na filtriranju svjetlosti uz pomoć sićušnih čestica obojenog skroba iz krompira, pa po tome pomalo podsjećaju na današnje piksele. Na našu sreću, samo pet godina nakon izuma kolor-fotografije, zaslugom Alberta Kana, Banjaluka je ovjekovječena u ovoj revolucionarnoj tehnici. Jedan od angažovanih fotografa, sjajni Ogist Leon (Auguste Léon; 1857–1942), putovao je i kroz Bosnu i Hercegovinu, te načinio jedinstvene snimke u Sarajevu, Mostaru, Konjicu… (Među njima posebno se ističu fotografije prodavaca hljeba na sarajevskim ulicama) – kaže Pejašinović.
Kroz Banjaluku, ističe, Leon je prošao 13. oktobra 1912. godine i tog dana u gradu i okolini napravio 15 fantastičnih fotografija, dragocjenih svjedoka o ljudima, prirodi, arhitekturi…
Pejašinović je na svom „Fejsbuk“ profilu obavio svih 15:
<>
