U krugu Gimnazije u Banjaluci jutros je pronađeno tijelo.
Prema dostupnim informacijama, sumnja se na suicid.
U slučaju da građani imaju problema, ako imaju potrebu da razgovaraju sa stručnim osobama, osjećaju da su u bezizlaznoj situaciji i da im je potrebna pomoć, mogu da se obrate:
– Savjetodavnoj liniji za djecu i mlade – “Plavi telefon” na broj: 080 050 305.
– Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Banjaluka – Mobilni telefon za savjetovanje: 065/560-759
Psiholog Sonja Stančić za “Nezavisne” ističe da ljudi vrlo rijetko imaju uvid u svoje emocionalno, mentalno i psihičko stanje na našim prostorima.
“Nije ni u svijetu drugačije, ali mislim da sistem drugačije funkicioniše, jer se prepoznaju određena stanja prije nego to ljudi prepoznaju kod sebe. Prvi korak je da prepoznamo šta nam se dešava, kakve probleme imamo te koliko i kako možemo da se nosimo s njima”, rekla je Stančićeva.
Kako kaže, možda i bitnije je da okolina prepozna i reaguje.
“Da ne bude ono: ‘Ma to nije tako strašno, svi smo imali neke probleme'… Zapravo, u svim situacijama kad imamo određene emocionalne, psihičke probleme, čovjek vrlo rijetko i kasno obrati pažnju i shvati šta mu se dešava, dok je okolina mjesecima unaprijed, ili čak i godinama, uviđala, ali nije htjela da reaguje. Uvijek apelujem da reagujemo i pričamo s ljudima, i uputimo ih negdje”, pojašnjava ona.
Prema njenim riječima, ako pojedinac već dobije informaciju da mu je loše ili sam shvati da mu je loše, prva instanca je porodični ljekar, koji će ga uputiti dalje.
“Sada imamo veliki broj kolega psihologa, psihijatara, i sva stručna pomoć može da se dobije na uputnic, potpuno besplatno, ili u privatnim ordinacijama, ali suština je da se prvo javite porodičnom doktoru. On će vas dalje uputiti na preglede, odnosno da li se ide kod psihologa, psihijatra ili na određeno testiranje, te da li treba medikamentozna terapija ili samo razgovor sa psihologom ili psihoterapeutom”, rekla je Stančićeva.
U sistemu, ističe, ima sasvim dovoljno profesionalaca koji mogu pomoći čovjeku kada ima emocionalne, psihičke ili mentalne probleme.
“Znači, prvi korak je prepoznati stanje u kojem se nalazimo, ili se neko nalazi,a drugi da nas nije sramota da zatražimo pomoć. Na našim prostorima se još uvijek smatra sramotom imati bilo koju emocionalnu smetnju, psihički, mentalni, finansijski, socijalni ili porodični problem koji dovodi do psihičkih i emocionalnih problema. I to je najčešći razlog zašto se ljudi ne obrate za pomoć”, dodaje ona.
Napominje da je mentalno i emocionalno zdravlje jednako kao fizičko zdravlje.
“U stvari je i bitnije od toga, jer bez njega ne možemo funkcionisati u našoj okolini”, zaključuje psiholog. (Nezavisne)
