“Vodovod” će ovu godinu na kraju ipak završiti sa pozitivnim bilansom. Očekuju takav ishod na kraju godine, u rukovodstvu banjalučkog “Vodovoda”. Kažu da godina na izmaku nije bila nimalo laka, jer je u nju “Vodovod” ušao sa minusom od govotovo million i po maraka zahvaljujući sudskoj presudi kojom je bila ukinuta naknada za mjerno mjesto i poskupljenju električne energije. “Vodovod” danas izdvaja pola miliona maraka više za utrošenu električnu energiju, što je stvorilo dodatne troškove. Upravo to bio je jeedan od razloga zbog kojeg su se u Vodovodu odlučili da već iduće godine pokušaju realizovati projekat izgradnje solarne elektrane za potrebe “Vodovoda”, kaže Predrag Duduković, direktor banjalučkog “Vodovoda”, naovdeći da je za nabavku solarnih panela već raspisan tender.
-Raspisali smo i teneder za process daljinskog očitavanja. To je nešto što takođe Bnajaluka niej imala do sada. Time ćemo riješiti mnoge probleme, prije svega, curenja kod građana, jer se dešava da očitač, koji određenu lokaciju obilazi jednom mjesečno ili jednom u tri mjeseca, tek pošto vidi da je povećana potrošnja, obavijesti vlasnika priključka, ali tada već bude kasno, mnogo vode ode. Ovim sistemom se mjeri potrošnja nekoliko puita dnevno, stoga je ovo veoma važan projekat, dodaje Duduković
Pored toga radiće se puno i na rekonstrukciji vodovodne mreže. U fokusu biće sanacija vodozahvata Banjica.
-Ove jeseni smo završili sanaciju izvorišta i filterskog postorjenja Gašića vrelo, nabavili smo jednu pumpu drugu sanirali, tako da smo riješili najveći problem sa redukcijama vode na potezu od Gašića vrela prema Ljubačevu, Javoranima i Memićima. Banjica nam je sada najveći problem. Radimo na projektu, koji bi u narednih nekoliko dana trebao biti gotov. Samim tim mi bi sljedeće godine krenuli u potpunu sanaciju izvorišta Banjica. Prije svega one usisne grane na samom izvorištu se moraju čistiti, pa čak i mijenjati smjer kako bi dotok vode bio što bolji. Osim toga trebamo najmanje tri pumpe da mijenjamo, što na izvorištu tako i na dvije prepumpne stanice te čišćenje na rezervoarima gdje je došlo do začepljenja zbog kamenca. Postoji jedan princip čišćenja kamenca pomoću magneta, koji samim tim ne dozvoljava taloženje kamenca u cjevima. Vidjećemo koliko je to efikasna metoda, i ako se pokaže da jeste primjenićemo ju kod nas, kaže Duduković
On je ponovio da rezervoar u Donjim Kolima sada radi u punom kapacitetu, da će se na potezu koji pokriva Vodovodni sistem Banjica morati raditi na zamjeni pumpi koje su stare deset i više godina, da će raditi i na izmještanju pojedinih dijelova cjevovoda zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, kao i na sanaciji dotrajale mreže.
Duduković je istakao da je u ovoj godini, iz vlastitih sredstava, ne uzimajući nikakva kreditna sredstva, “Vodovod” uložio million i šest stotina hiljada maraka.
-Na pumpe smo potrošili 350 000 KM, kupili smo novu cisternu za vodu nakon gotovo tridesetak godina, uloženo je u izgradnju mreže blizu pola miliona maraka.
Govoreći o češkoj tehnologiji sanacije cjevovoda bez prekopavanja ulica, koja je po prvi put primjenjena ove godine u Banjaluci, prilikom zamjene cjevovoda u naselju Rebrovac, Duduković je naglasio da bi to morao biti projekat grada, jer se time sprečava kako kopanje gradskih ulica tako i saobraćajne gužve koje zbog toga nastaju.
Duduković je govoreći o povećanju najniže plate, rekao da će to dovesti do lančane reakcije povećanja plata svima, te da je planitajući takvu mjeru niko nije razmišpljao o javnim preduzećima kojima je osnivač/vlasnik grad odnosno lokalna zajednica ili država.
-To će sva javna preduzeća dovesti u vrlo nezgodnu situaciju. Dva su puta. Prvi da će ta javna preduzeća tonuti u gubitak, sve izraženiji i drugi da će sva javna preuzeća biti prinuđena na povećanje cijena usluga. Treći način je onaj koji bi bio najrealniji, a to je da se smanji stopa doprinosa, kaže Duduković. Neka bruto plata ostaje takva kakva jeste sada, smanjite stopu doprinosa, a svo to smanjenje stope doprinosa pretvoriti u neto platu. To bi bio jedini način a da se ne ugroze brojna javna preduzeća kojima su vlasnici lokalne zajednice ili država, zaključio je Duduković.
