Iskopavanje uglja na lokalitetu “Bukova Kosa” kod Prijedora nastavljeno je uprkos nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena koncesija za istraživanje ovog ležišta.
Iako su mještani odluku suda dočekali kao važnu pravnu pobjedu, ona nije zaustavila rad rudnika, jer kompanija “Drvo-Export” iz Teslića već dvije godine posjeduje koncesiju za eksploataciju uglja, izdatu nakon završetka istražnih radova.
Odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, koji stoji iza ove firme, za CAPITAL kaže da rudnik radi punim kapacitetom i da će eksploatacija biti nastavljena i u narednom periodu.
“To zavisi od naših potreba, kao i kupaca iz Srbije. Sve zavisi od potreba naših kupaca. Što se tiče poništene koncesije, istraživanje na ovom lokalitetu je davno završeno. Ta koncesija je, takođe, istekla prije dvije godine“, kaže Klječanin.
Mještani pričaju da kompanija “Drvo-Export” iz Teslića iskopavanje vrši punom parom, ali da ugalj ne odvoze iz rudnika nego lageruje na tri velike deponije.
Tvrde da se posljedice rudarenja svakodnevno osjećaju, posebno zato što na njima neprestano izbijaju požari više od godinu dana.
Bojana Knežević koja živi nedaleko od ovog lokaliteta kaže da je situacija oko rudnika katastrofalna, da su kuće obavijene čađi i dimom, a da radnici požare na deponijama povremeno ručno gase.
“Sigurno deset mjeseci niko nije odvozio ugalj iz rudnika. Napravljene su tri ogromne deponije. Sve su razvalili i uništili privatnu svojinu. Ono što nisu otkupili od mještana, zagadili su kopanjem i prašinom“, kaže Kneževićeva.
Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske poništio je nedavno odluku Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi, prihvativši argumente Centra za životnu sredinu i mještana da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak dodjele koncesije.
Sud je ocijenio da građani imaju legitiman pravni interes da osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo pravo na zdravu životnu sredinu.
Međutim, ta presuda za sada nema neposredan uticaj na eksploataciju uglja, jer se ona odvija na osnovu koncesije za eksploataciju koju je Vlada Republike Srpske dodijelila “Drvo-Exportu” 2024. godine.
Međutim, sudovi su poništili druge dozvole na ovom lokalitetu, ali ništa od toga nije zaustavilo razaranje ovog sela.
CAPITAL je ranije pisao da je ekološka dozvola za ovaj rudnik dva puta poništavana pred sudom, da su mještani godinama upozoravali na nestanak izvora vode, zagađenje i proširenje eksploatacionog polja, te da su tvrdili kako se radovi odvijaju mimo prvobitno odobrenih granica
Iz Centra za životnu sredinu nakon presude su upozorili da iako presuda Vrhovnog suda predstavlja važan pravni presedan, ona sama po sebi nije riješila probleme na terenu.
Rekli su da se eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi i dalje odvija nesmetano, uprkos tome što su prethodno poništavane pojedine dozvole, a građani i dalje ukazuju na posljedice po životnu sredinu.
Inače, iskopavanje na ovom lokalitetu na Kozari počelo je gotovo godinu dana prije izdavanja bilo kakvih dozvola i koncesije koju imaju od 2024. godine.
Dozvolu su naknadno dobili od Vlade RS koja je prethodno godinu dana ignorisala žalbe mještana i molbe da se u njihovim selima ne otvaraju novi rudnici.
Mještani su stalno isticali da se eksploatiše ugalj koji sadrži visok udio sumpora, od devet do 13 odsto i da im prijete požari i teško zagađenje vazduha i vode.
Isticali su da su stručnjaci i ranije upozoravali da se ugalj sa tolikom količinom sumpora ne eksploatiše i ne sagorijeva upravo zbog štete koja se nanosi prirodi i zdravlju ljudi.
Kasnije analize iz Instituta za biohemiju u Srbiji pokazale da su oborinske vode u ovom kraju promijenile boju u narandžastu, te da sadrže teške metale.
Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice i sa 9,7 hektara popela se na 46 hektara, iako eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.
Uz to, po tužbama Centra za zaštitu životne sredine Banjaluka, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta i još uvijek je predmet spora.
Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu.
Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je bila nezakonita, mještani i ekolozi traže hitno revidiranje zakonitosti rudnika na “Bukovoj kosi” i sličnih privatnih projekata.
Takođe, u decembru 2025. godine, problemi sa zakonitošću koncesija u BiH izneseni su i pred Komitet UN-a po pitanjima usklađenosti sa Aarhuskom konvencijom.
Komitet UN-a je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti u toku.
Podsjećamo, CAPITAL je o ovom rudniku i nezakonitostima koje prate njegov rad napisao seriju tekstova.
