Rijeka Dragočajka u Zalužanima izrazito je crna i zagađena, a pogotovo tokom ljeta, kada u njoj nema ni žive ribe, žale se mještani ovog banjalučkog naselja.
Sumnjaju, kako pričaju za “Nezavisne novine”, da su je uglavnom zagadile otpadne vode iz “Dep-ota”, ali iz ovog preduzeća navode da oni redovno prečišćavaju te vode i ispuštaju ih u potok Glogovac.
Boro Slavnić, mještanin Zalužana, za “Nezavisne” priča da je stanje katastrofalno, a trenutno je, ističe, Dragočajka crna kao ćumur.
“Kada je veća količina vode, tj. zimi i u proljeće, onda se ta otpadna voda utopi i ne primijeti se toliko, iako je cijele godine puštaju, uglavnom iz “Dep-ota”. Znam da je bio projekat da se postave prečistači, mehanički filteri, pa sve do osmotske membrane, što bi značilo da to može biti pitka voda, ali oni to ne rade, već samo otvore ventil i taj otpad ide u rijeku Dragočajku”, tvrdi Slavnić.
Poručuje da je takvo stanje još od proljeća, kada se smanjuje vodostaj rijeke.
“Tako i riba ugine. Uglavnom, niko ne reaguje. To je u blizini naših kuća, imamo i rasadnik, a iako bismo mogli koristiti vodu za zalivanje, plašimo se da ne napravimo havariju, jer je rijeka potpuno crna. I na kraju se ta zagađena rijeka uliva u Vrbas”, žali se Slavnić.
Kako kaže, na tom području se ništa ne radi, jer je to poznato mrestilište škobalja, te je zaštićeno.
“A tu škobalj nije ušao 50 godina. Prvo je bila izgrađena vojna brana u Zalužanima, koja je pregradila rijeku, i nema šanse da je škobalj išao da se mrijesti gore. Deponija već 30 godina pušta to sve u rijeku, nigdje žive ribe nema”, naglašava ovaj mještanin Zalužana.
Iz Regionalne deponije “Dep-ot” za “Nezavisne” navode da vrše redovne kontrole te da se na deponiji posebna pažnja posvećuje upravljanju vodama i njihovoj zaštiti. “Sve aktivnosti na tom polju su strogo propisane zakonskom regulativom i dozvolama izdatim od strane nadležnih institucija. Uzorkovanje, analize i izrada izvještaja vrši se, kako je propisano, od strane trećih lica, koja posjeduju odgovarajuće licence i dozvole za rad na polju analize i kontrole kvaliteta voda. Isti izvještaji se redovno dostavljaju na uvid i kontrolu nadležnim ministarstvima”, kazali su iz “Dep-ota”.
Dodaju da je na deponiji urađen sistem za prikupljanje procjednih voda.
“Procjedne deponijske vode se prikupljaju drenažnim sistemom na dnu deponije i transportuju do bazena za skladištenje procjednih deponijskih voda. Iz bazena se vode dalje prosljeđuju u uređaj za prečišćavanje procjednih voda na principu reverzne osmoze. Radi se o primjeni najsavremenijih sistema za prečišćavanje, čijom primjenom se postiže efikasnost rada od preko 98 odsto. Oko 70 odsto procjednih voda se u potpunosti prečišćava, a oko 30 odsto voda se sistemom pumpi ponovo vraća u tijelo deponije, u kontrolisanim uslovima”, pojasnili su.
Kako kažu, navedeni uređaj za tretman procjednih voda je u funkciji na deponiji od 2014. godine i radi u kontinuitetu.
“Nakon tretmana prečišćene vode se uz nadzor ispuštaju u potok Glogovac. Količina procjednih voda zavisi od količine padavina, sastava i starosti otpada”, zaključuju.
