Prije 66 godina preminuo je Vukašin Vuk Jelovac – ugledni novinar, hroničar, dugogodišnji dopisnik beogradske “Politike” iz Banjaluke. Jelovac je svojim predanim radom i neiscrpnim istraživačkim žarom ostavio dubok trag u kulturnoj i društvenoj istoriji grada na Vrbasu.
Osim što je neumorno tragao za zaboravljenim detaljima iz prošlosti grada, Jelovac je bio i jedan od najglasnijih zagovornika podizanja spomenika književniku Petru Kočiću u banjalučkom gradskom parku, smatrajući da Kočiću, kao simbolu slobode i duha krajiškog naroda, tu pripada vječno mjesto.
O sjećanju na Jelovca i njegov doprinos, svjedoči i zabilješka istoričara iz Banjaluke Zorana Pejašinovića, koju je podijelio na svom „Fejsbuk“ profilu. On podsjeća da je Vukašin Vuk Jelovac bio novinar, publicista i jedan od najaktivnijih javnih radnika u Banjaluci između dva svjetska rata, te da bez ovog banjalučkog žurnaliste, naša novija prošlost ne bi bila tako znana i zanimljiva.
– Rođen je 1899. godine u lijevčanskom selu Кosjerovo, na putu od Laktaša prema Srpcu. Njegovi Jelovci doselili su u te krajeve iz Like. Još kao đak u banjalučkoj gimnaziji ukazao se kao jogunast i izrazito nacionalan. Tako je za vrijeme Velikog rata, odbio da recituje tzv. „carevku” u slavu Franje Josifa, pa je isključen iz škole, ali je u istoj Gimnaziji vanredno maturirao 1919. godine – ističe Pejašinović.
<>
Dodaje da je Jelovac bio i jedan od osnivača, te član Glavnog odbora i sekretar Društva „Zmijanje”, koje je 1932. godine podiglo spomenik Petru Кočiću.
– Među onodobnim Banjalučanima je, ipak, napoznatiji bio kao dugogodišnji dopisnik „Politike”. Njegovi članci su se iščekivali i prepričavali u „Palasu“, „Bosni“ i po mnogim domovima, a i danas su zanimljiv, dragocjen, ponekad i jedinstven izvor o životu našeg grada, naročito o tridesetim godinama minulog vijeka. Osim „Politike”,
Jelovac je bio saradnik „Vrbaskih novina”, a krajem Drugog svjetskog rata je i član redakcije „Oslobođenja”. Posljednjih godina života u „Republici” je objavio seriju članaka o Petru Кočiću – navodi Pejašinović.
Da je ostao jogunast i u zrelim godinama, potvrđuje, kaže Pejašinović, njegov članak „Gori obraz Bosanskoj Кrajini” u „Vrbaskim novinama” maja 1933. godine zbog koga će biti osuđen na dva mjeseca zatvora.
– Spor je stigao do Vrhovnog suda u Sarajevu, koji će decembra iste godine poništiti presudu Okružnog suda i osloboditi Jelovca svake krivnje. Njegove zabilješke iz prošlosti Banjaluke sabrao je i u vidu knjižice 1960. godine objavio brat Veljko. Da dodamo i da jedna ulica u Banjalučkom naselju Petrićevac od 2014. godine nosi njegovo ime – navodi Pejašinović.
Jelovac je preminuo 4. jula 1959. godine.
