Ova godina gotovo sigurno će nadmašiti 2023. kao najtoplija u istoriji mjerenja, saopštila je Služba za klimatske promjene Europske unije (C3S). Podaci objavljeni prije klimatskog samita Ujedinjenih nacija COP29, koji će se održati iduće sedmice u Azerbejdžanu, naglašavaju ozbiljnost klimatskih izazova s kojima se svijet suočava. Međutim, očekivanja od samita donekle su umanjena pobjedom Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
Prema C3S-u, prosječna globalna temperatura od januara do oktobra bila je toliko visoka da se predviđa da će 2024. biti najtoplija godina u istoriji, osim ako do kraja godine ne dođe do neočekivanog pada temperature.
– Osnovni uzrok ovogodišnjih rekordnih temperatura je klimatska promjena. Klima se generalno zagrijava – na svim kontinentima i u svim okeanskim bazenima, pa je neizbježno da se obaraju temperaturni rekordi – izjavio je direktor C3S-a, Karlo Buontempo.
Prema podacima naučnika, 2024. će takođe biti prva godina kada će globalna temperatura biti preko 1,5 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje od 1850. do 1900., kada su ljudi počeli koristiti fosilna goriva na industrijskom nivou. Ugljen dioksid koji se oslobađa sagorijevanjem uglja, nafte i plina glavni je uzročnik globalnog zagrijavanja.
Klimatologinja Sonja Seneviratne sa univerziteta ETH Cirih izjavila je kako nije iznenađena ovim postignućem te je pozvala vlade na COP29 da usvoje snažnije mjere za smanjenje emisije CO2 i prelazak na obnovljive izvore energije.
– Granice postavljene Pariškim sporazumom počinju da se ruše zbog presporog napretka u borbi protiv klimatskih promjena – naglasila je Seneviratne.
Pariški sporazum iz 2015. imao je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na ispod 1,5 °C kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena. Svijet još nije prešao tu granicu, koja se odnosi na dugoročni globalni prosjek, ali C3S sada očekuje da će se to desiti do 2030.
– To je sada praktično iza ugla – kazao je Buontempo.
Svaki novi stepen porasta temperature dodatno pogoršava ekstremne vremenske prilike. U oktobru su katastrofalne poplave odnijele stotine života u Španiji, rekordni požari su pogodili Peru, a poplave u Bangladešu uništile su više od milion tona riže, što je dovelo do skoka cijena hrane. U Sjedinjenim Američkim Državama, uragan Milton također je pojačan klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem.
Podaci C3S-a prate temperaturne promjene od 1940. i upoređuju ih s globalnim evidencijama koje sežu sve do 1850, prenosi Reuters.
