Zmijanjski vez je 26. novembra, prije deset godina, kao prvo kulturno dobro iz BiH, uvršten na UNESKO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstava i tako je postao svjetsko dobro.
Autentičnost, ljepotu i vrijednost Zmijanjskog veza, navodi banjalučki istoričar Zoran Pejašinović na svom „Fejsbuk“ profilu, među prvima su uočili umjetnici sa dalekih meridijana.
-Spomenućemo neke od njih…Bruno Dijamant, rodom sa obale Badenskog jezera, na krstači posvećenoj banjalučkim rodoljubima iz tzv. ’’veleizdajničkog procesa’’ prikazao je 1933. godine upravo motive Zmijanjskog veza… Vajar Vladimir Pavlovič Zagorodnjuk, rodom iz daleke Odese na Crnom moru, bronzanu skulpturu žene ispred Hipotekarne banke (danas Palata Republike) obukao je 1936. godine upravo u haljine sa zmijanjskim motivima – podsjeća Pejašinović.
Špiro Bocarić, rodom iz Budve na Jadranu, dodaje, sakupio je u doba Vrbaske banovine stotine eksponata sa Zmijanjskim vezom, prezentovao ih u novoosnovanom muzeju, te, na koncu, pred Drugi svjetski rat napisao i čitavu studiju o ornamentici Vrbaske banovine.
– I Emir Kusturica, rodom iz Sarajeva, nekoliko godina je kao nagradu na svom Kustendorfu dodjeljivao Zmijanjski vez. Na kraju smo i sami postali svjesni blaga i ljepote koju posjedujemo, te je tim stručnjaka iz Muzeja Republike Srpske 2013. godine nominovao ovaj vez za UNESCO listu svjetske nematerijalne baštine – ističe Pejašinović.
Nominacija je uspjela, pa je dana 26. novembra 2014. godine Zmijanjski vez, kao prvo kulturno dobro iz BiH, zvanično upisan na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
