Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici dva dana poslije Vaskrsa obilježavaju Vaskršnji utorak, drugi dan Vaskrsa, koji je u narodu poznat i kao Svijetli utorak.
I, ovaj, treći dan praznika Vaskrsa, u crkvenom pravoslavnom kalendaru je označen crvenim slovom.
Kako u većini naših krajeva Vaskršnji praznici traju tri dana, na Vaskršnji utorak se nastavljaju proslave i veselja na kojima se goste rođaci, kumovi, komšije i prijatelji, pa je to vrijeme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva.
U narodu se ovaj utorak smatra najboljim utorkom u cijeloj kalendarskoj godini. Ponegdje se u selima, mada nije raširen običaj, održavaju svadbe, jer se vjeruje da će mladenci poživjeti srećno, dugovječno i imati mnogo djece.
Najradosnije su one porodice u kojima se, baš na ovaj dan, rodi dijete, jer se smatra da će ga pratiti sreća i da će imati dug život.
Kao i tokom prethodnih dana praznika, ni na Vaskršnji utorak ne valja se raditi bilo kakve teže kućne poslove. Pogotovo nije dobro prati, šiti ili krpiti mušku odjeću, kaže vjerovanje, naročito ako pripada budućim vojnicima.
Prema narodnom vjerovanju, to je jedini dobar utorak u godini. Dobro je ići u posjetu ili krenuti na put. Svijetli utorak je dobar dan za putovanja, a stari običaj je da putnici požele želju i ona će im se sigurno ispuniti.
Stariji ljudi vjeruje i da će ukoliko je uveče na Svijetlu srijedu nebo zvjezdano, godina biti izuzetno rodna.
Tokom čitave ove nedjelje se nijednog dana ne posti, a sve do srijede važi i običaj kucanja vaskršnjim jajima. Nedjelja se zove još i
Tomina nedjelja, jer se završava danom posvećenim apostolom Tomi. Zovu je još i Vodena nedjelja, dobro je izaći na neku rijeku, potok, pa i poprskati se vodom koja, po starinskom vjerovanju, tjera “zle duhove i demone”.
