Nova godina u Banjaluci nije uvijek počinjala uz svjetla, muziku i čestitke. U istoriji grada ostaju, nažalost, upisani i oni dočeku koji su donosili hladnoću, razaranja i smrt, a ne nadu i radost.
Upravo na takve, mračne stranice banjalučke prošlosti podsjeća istoričar Zoran Pejašinović u još jednom zanimljivom tekstu objavljenom na svom „Fejsbuk“ profilu, ističući da postoje Nove godine toliko teške da za njima ne žale ni najtvrdokorniji nostalgičari.
– Umjesto muzike i čestitki, grad je znao dočekati 1. januar uz tutanj topova, štektanje mitraljeza i ulične borbe. Tako je baš za Novu godinu, 31. decembra 1943. godine otpočela Prva banjalučka operacija, koja je gradu donijela vatromet – ali onaj pravi. Nakon trodnevnih okršaja, ulice su bile su prekrivene leševima. Smatra se da je život tom prilikom izgubilo skoro devet stotina boraca u svim uniformama. O ranjenicima i materijalnim razaranjima da ne govorimo – navodi Pejašinović.
Teška je bila, dodaje, i nova 1970.
– Grad je nakon oktobarskog zemljotresa sporo dolazio sebi. Napaćeni narod se smrzavao po vagonima i šatorima, a onda je udarila jaka zima… Život se, ipak, probijao ispod leda i dubokog snijega… – ističe Pejašinović.
<>
