Nakon mnogih peripetija, Banjaluka je nedavno dobila Čarobnu ulicu. Najveći grad u Srpskoj ima i ulice koja se zovu Vrtoče i Đulija, pa Cvjetnu i Pritočku, a ima i sijaset ulica bez imena, dok mnogi zaslužni Banjalučani i Banjalučake još nisu upisani na plave pločice.
Većina banjalučkih ulica nosi imena ratnika: bilo stvarnih ili izmaštanih, onih koji su postojali samo u epskim narodnim pesmama. Decenijama već traje potmula bitka između četnika i partizana, Srba i Jugoslovena, za imena ulica.
Na marginama tog rata provukle su se nevjerovatne kombinacije, tako da su, na primjer, američki predsednik Vilson i mitski junak Srđa Zlopogleđa u Banjaluci prve komšije. A ima i slučajeva da su dvije ulice nazvane po istoj osobi iz daleke prošlosti, koja sa Banjalukom nema nikakve veze.
Zašto je onda Čarobna ulica izazvala pravu buru? Ustvari, prvobitna ideja je bila da se sokak uz rijeku Suturliju, koji vodi od naselja Pavlovac prema kupalištu Buk, nazove Čarobnjačka ulica.
Inicijativu za ovaj naziv Gradskoj upravi je 2022. uputilo Udruženje građana “Klub Budni”, i to sa prilično jasnim argumentima.
Kako je navedeno u inicijativi, ovaj dio Banjaluke obiluje čarobnim prirodnim ljepotama, ljekovitim biljem i nestvarnim izvorima pitke vode, a mještani žive u potpunoj harmoniji sa prirodom i divljim životinjama.
Ali, to nije sve.
– Stanari ove ulice pokazuju skoro čarobnjačke vještine da makadamski put nakon svake kiše, svojim rukama, vrate u vozno stanje, a kupalište nakon svakog roštiljanja posjetilaca iz deponije pretvore u prirodni biser – napisali su ekološki osvešteni građani.
Ova inicijativa je prošla nadležne komisije, uz malu ispravku: da se Čarobnjačka ulica ipak preimenuje u Čarobnu.
Tako je predlog, istina malo izmjenjen, krajem prošle godine stigao pred Skupštinu grada i tamo izazvao burnu raspravu.
Odbornik PDP Dragan Milanović se tada zapitao kako je moguće da iz nadležnog odjeljenja dođe ovakav tekst, kakav, kako je rekao, ne bi pao na pamet ni Siniši Paviću kada je pisao „Belu lađu“.
Milanović je zbog Čarobne ulice pozvao na ozbiljnost čak i gradonačelnika Draška Stanivukovića, inače svog partijskog druga.
Spremno mu je odgovorio socijalista Dragan Banjac, koji je i predsjednik gradske Komisije za davanje naziva ulicama.
– Izgleda da je potrebno da mi nazovemo čarobnim i fantastičnim neasfaltirane ulice, kako bi se na njih skrenula pažnja – rekao je Banjac.
Ova je tačka je u novembru 2023. povučena sa dnevnog reda, ali je Čarobna ulica, čarobnjački, vaskrsnula i predlog je ponovo poslat u proceduru.
Na kraju su “čarobnjaci” sa Pavlovca pobedili, mada bi im siguno bilo milije da im grad asfaltira ulicu, nego da se ona nazove Čarobnom.
Kako su nam rekli mještani Čarobne ulice, u njihovim životima se, bar za sada, ništa bitno nije promijenilo. Plava pločica sa nazivom ulice još nije postavljena i oni nisu dobili kućne numere, tako da i dalje žive bez adrese.
Ali, važano je da su odbornici konačno donijeli odluku o nazivu ulice, što je prvi korak u određivanju kućnih brojeva.
Ali, “čarobnjaci” sa Pavlovca nisu jedini Banjalučani koji muku muče sa ovakvim problemima.
Kako je potvrđeno u Gradskoj upravi, Banjaluka ima ukupno 711 ulica, koje imaju nazive, a mještani u još najmanje desetak, mahom novih ulica, željno čekaju plavu pločicu i kućne brojeve.
Uz to, tridesetak ulica u Banjaluci nemaju prave nazive, nego se zovu po naselju ili lokalitetu.
U tom smislu, najveća je gužva u Kuljanima, koji su u posljednje tri decenije, naseljavanjem mahom izbjegličkog stanovništva, od skoro pustog sela postali prigradsko naselje sa skoro 5.000 stanovnika.
Ulice su se, shodno tome, račvale i umnožavale, pa danas imamo 23 Kuljanske ulice, koje se razlikuju samo po broju: Prva kuljanska, Druga kuljanska i tako dalje.
Naravno, to stvara sijaset problema, pogotovo poštarima. Ponekad je teško razaznati ko živi u 1. Kuljaskoj na broju 23, a ko u 23. Kuljanskoj, a broju 1. piše Srpskainfo.
