U stvarnom kalendaru 32. oktobar, naravno, ne postoji, ali 1969. godine za građane Banjaluke vrijeme je stalo nakon što je grad razorio katastrofalni zemljotres.
Kako je izgledao život u gradu na Vrbasu na današnji dan prije 54 godine?
Upravo na to podsjeća kratki dokumentarni film, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio banjalučki istoričar dr Zoran Pejašinović.
– Dragocjeni film u koloru govori o Banjaluci neposredno poslije katastrofalnog zemljotresa… Neke scene je sitom čovjeku vjerovatno teško razumjeti… Teška vremena često ištu lagane riječi – napisao je profesor Pejašinović.
Dodao je napomenu: Film se nalazi na čuvenoj njujorškoj onlajn prodajnoj bazi video, muzičkih i drugih snimaka pod imenom POND5, te je zato zaštićen njihovim znakom.
I ono što se u ovom impresivnom filmu ne vidi pamte stari Banjalučani, koji su preživjeli te dramatične dane.
A pamte ih i po tome što je tih dana bilo jezivo hladno, mnogo hladnije nego što se u oktobru moglo očekivati.
O tome je za Srpskainfo svjedočio i poznati banjalučki meteorolog Nebojša Kuštrinović, koji se 1969. zatekao daleko od kuće, jer je bio student beogradskog Univerziteta i perspektivan mladi košarkaš.
Kad se u sumrak, jureći iz Poljske, gdje je bio na košarkaškom turniru, približavao razorenom rodnom gradu, već kod Laktaša je vidio kako ljudi na ledini lože vatre, da se ugriju i skuvaju jelo.
– Kad sam stigao, i svoje sam zatekao u dvorištu uz vatru. Svi živi i zdravi! Starija sestra i brat su došli s porodicama, svi smo se okupili oko majke, kao pilići – sjeća se Nebojša.
Danas, kada su klimatske promjene banjalučki oktobar, pa čak i novembar maltene izjednačili sa ljetom, teško je zamisliti da je samo nekoliko dana nakon zemljotresa, dakle negdje u ovo doba godine, razorenu Banjaluku zavejao snijeg.
U istoriji će ostati zabilježeno da je na području Banjaluke zemljotres razorio 86.000 stanova i kuća, 266 škola, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 ustanova.
Grad je ostao bez struje i vode i bez čitavih kvartova, a 15.000 vojnika JNA iz banjalučkih kasarni su danima, zajedno s narodom, raščišćavali ruševine i spasavali unesrećene.
Zemljotres u Banjaluci je iza sebe ostavio pustoš. Poginulo je 15 ljudi, a 1.117 je povrijeđeno. (Srpskainfo)
