Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici slave danas Sabor svetog Jovana Krstitelja – Jovanjdan, jedan od praznika posvećenih proroku koji je krstio Isusa Hrista.
Danas je za pravoslavne Srbe veliki praznik. Sabor svetog Jovana Krstitelja slave svakog 7. januara po julijanskom kalendaru, odnosno 20. januara po gregorijanskom kalendaru.
Ovaj praznik obilježava se dan poslije Bogojavljenja, kao sjećanje na Krštenje Isusovo i ulogu svetitelja koji je pripremao narod za novu vjeru.
-Ja vas krstim vodom, ali onaj što ide za mnom jači je od mene… On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem – riječi su svetog Jovana pri krštenju naroda u reci Jordan, gdje je ljude pozivao na pokajanje.
Posljednji prorok do Isusa, sveti Jovan se smatra zaštitnikom zatvorenika, epileptičara, muzičara, krojača, ugostitelja, ali i zaštitnikom Malte, Jordana…
Pored toga što ovog sveca slave kao svog zaštitnika metlari i drvosječe, u narodu se na današnji dan posebno slavi dan kumstva i pobratimstva, dva duhovna srodstva, dvije prave narodne institucije koje su u narodu izuzetno poštovane.
Ove dvije značajne duhovne vrijednosti su oličene u svetom Jovanu, Božijem. U narodu se smatra da je duhovno srodstvo jače od onog po krvi i mlijeku, zato je sveti Jovan posebno poštovan ne samo u obredima već i u kletvama i zakletvama. Otud i izreka: “Kumim te Bogom i Svetim Jovanom”.
Sveti Jovan je u narodu dobio svojevrsnu biografiju, pa se otuda i različito naziva: Jovan Krstitelj, Jovan Preteča, Jovan Glavosek, Jovan Svitnjak, Jovan Narukvičar, Jovan Metlar, Jovan Biljober, Jovan Pilodelac, Jovan Gromodol i još sijaset drugih imena.
Od mladosti je bio posvećen vjeri i kao branilac javnog morala suprotstavljao se razvratu rimskog društva koji je u njegovo vrijeme dostigao vrhunac.
Dani od Božića do Bogojavljenja nazivaju se nekršteni dani, a dani od Bogojavljenja, od kojih je prvi Jovandan, do Uskršnjih poklada nazivaju se kršteni. Zbog toga je u narodu ostalo vjerovanje da se krštenje i vjenčanje mogu obavljati tek od današnjeg dana nadalje, od Dana kumstva, pobratimstva i prijateljstva, a ne valja se, kaže narod to raditi u nekrštene dane.
Vjeruje se da je prvi gost u kući na Jovanjdan, vaš „položajnik“, onaj koji donosi sreću za cijelu godinu. Obavezno ga lijepo ugostite, da ga ne uvrijedite – kažu da tako sreća ostaje u kući.
Postoji staro vjerovanje da je voda na Jovanjdan posebno ljekovita. Ljudi su nekad odlazili do rijeka i izvora, umivali se i donosili vodu kući, vjerujući da će im doneti zdravlje i blagostanje. I danas mnogi vjernici odlaze na liturgije i osvećuju vodu, kako bi zaštitili sebe i svoje najmilije. Na ovaj dan su se ikone iznosile iz kuća, poslije jutrenja, na rijeku, kanal, bunar i umivale su se, uslovno rečeno, brisale krpom pokvašenom tom vodom. Običaj je odavno nestao, a vjerovalo se da će se onom ko to prekrši, te godine oduzeti ruke i noge i drugi običaj da se na ovaj dan djeca, mladi pobratime, običajno u najbližem manastiru za vrijeme molitve i da se na ovaj dan poziva u goste kum, stari porodični ili bira kuma ona porodica koja nema staro kumstvo.
Jovan je jedno od najčešćih imena u hrišćanskom svijetu, a simbolizuje „Božiju milost“. Sveti Jovan je poznat i po tome što je propovijedao pokajanje i pomagao ljudima da se pripreme za dolazak Hrista. Ako u porodici imate nekog Jovana, ovo je njihov poseban dan – ne zaboravite da im čestitate.
Na Jovanjdan je običaj da se u kući pali svijeća i da se izgovori molitva za zdravlje i mir. Kažu da plamen svijeće nosi svjetlost i blagoslov Svetog Jovana, pa neka ta svijeća gori dugo, da unese toplinu u dom.
Na ovaj praznik nikako se ne smije raditi težak posao. Narod vjeruje da se na Jovanjdan ne prlja ruke – ni fizički ni duhovno. To znači: nema ni svađa, ni zlih riječi, ni loših misli. Ako hoćete da vam godina bude mirna i srećna, provedite ovaj dan u ljubavi i slozi.
Sveti Jovan je jedan od najslavljenijih svetitelja. Mnogo porodica ga proslavlja kao krsnu slavu, pa su trpeze bogate, a gosti brojni. Na ovaj dan obavezno se lomi krsni kolač i izgovara molitva, a domaćin se trudi da svakog gosta dočeka sa osmijehom.
Ovaj dan je prilika za duhovno osvježenje, molitvu i podsjećanje na važnost vere i predanosti
Kažu da Sveti Jovan čuva svaki dom koji ga slavi i svakog ko mu se moli. Njegova poruka je jednostavna: budite blagi, praštajte i njegujte ljubav, jer samo tako možemo zadobiti pravi mir.
Na Jovanjdan se sjetite šta je zaista važno – zdravlje, porodica i ljubav.
O Svetom Jovanu
U hrišćanstvu se Jovan Krstitelj poštuje kao svetac, mučenik i prethodnik Isusov, a u islamskoj tradiciji je poznat kao prorok Jahja ibn Zakarija – Jahja sin Zakarije.
Mandejci ukazuju Jahji najviše poštovanje i smatraju ga jedinim istinskim mesijom, a zbog čega su poznati i kao hrišćani svetog Jovana Krstitelja. Oni su inače narod semitskog roda naseljen u Iranu i Iraku.
Prema hrišćanskom predanju Jovan Krstitelj je pogubljen po nagovoru Herodijade, žene Iroda Antipe, kojima je prigovorio zbog preljube, jer se Irodijada udala za kralja Iroda, brata njenog muža Filipa, koji još bješe živ.
Irodijada je bila majka lijepe plesačice Salome, sa kojom se dogovorila da plesom očara Iroda i da mu zauzvrat traži Jovanovu glavu. Irod je uhapsio Jovana i zatvorio ga u tamnicu, da bi kasnije naredio da mu odrube glavu, i na pladnju je iznesu Herodijadinoj ćerki Salomi.
Ovom događaju posvećen je poseban praznik poznat kao Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, a na ikonama se slika svetitelj koji u desnoj ruci drži svoju odsječenu glavu.
Isus nakon Jovanovog pogubljenja nije odbacio njegova učenja, već je u propovijedima nastavio da veliča njegov lik i djelo, nazivajući ga anđelom i “Ilijom koji će doći“ (Matej 11:7-15).
