Vjernici Srpske pravoslavne crkve danas, 9. januara proslavljaju Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mučenika opisanog u Novom Zavjetu, u Djelima apostolskim. U narodu je ovaj dan poznat i kao Stevanjdan i treći dan Božića koji, kao i većina velikih pravoslavnih
Sveti Stefan bio je poznat po revnosti u širenju hrišćanske vjere i milosrđu prema siromašnima. Zbog svoje vjere u Isusa Hrista i propovijedi, bio je pogubljen kamenovanjem u Jerusalimu, što ga je učinilo simbolom hrabrosti i pravednosti. Zbog toga u srpskom narodu postoji vjerovanje da bi svaki vjernik trebalo da mu se pomoli kako bi duhovno ojačao. Ujedno, Sveti Stefan smatra se zaštitnikom porodice i doma, a njegov dan se povezuje sa molitvom za mir i blagostanje u domu, kao i brojnim običajima.
Najrasprostranjeniji običaj na Svetog Stefana jeste iznošenje božićne slame iz kuće. Od davnina se vjerovalo u njenu čudotvornu moć, pa se slama pažljivo skupljala i potom polagala na drveće, u torove i na svaka mjesta gdje je bilo važno podstaći rod i napredak. Naši stari su najčešće nosili slamu u vinograd i posipali je ispod čokota, kako bi grožđe bolje rodilo. Stavljali su je i u gnijezda, da kokoške bolje nose jaja i da legu više pilića. I danas se ovaj običaj poštuje – božićna slama se na Stevanjdan iznosi iz kuće i polaže na mjesta gde domaćinima znači napredak, bilo da je riječ o poljima, njivama ili baštama. Prema narodnom vjerovanju, nikako je ne smete bacati, a trebalo bi da je iznesu žene, tiho, bez ijedne riječi, kako se ne bi čulo da Božić odlazi.
Običaj je i da se poslije trećeg dana Božića iz kuće iznese božićna pšenica, a evo šta bi sa njom, prema narodnom verovanju, trebalo uraditi.
Praznik Svetog Stefana je i veoma česta slava među Srbima. Zbog toga se u šali kaže da je ova slava “škrtica” – gosti dolaze siti posle Božića i teško da mogu mnogo da pojedu ili popiju.
Istovremeno, Sveti Stefan bio je i krsna slava dinastije Nemanjić i patron-zaštitnik svih vladara iz ove porodice. Njegov lik se nalazio na reversu vladarskog pečata, kao i na bazi kovanica. Zbog toga su kraljevi iz dinastije Nemanjića pored svog imena dodavali i ime Stefan, što je bio znak poštovanja prema ovom svetitelju.
Sveti Stefan je i krsna slava Republike Srpske.
