Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetog Arhangela Mihaila ili Aranđelovdan.
Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestjelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju svijeta. Smatra se čuvarem pravoslavne vjere i borcem protiv jeresi.
Sveti arhangel Mihailo, simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.
Na grčkom jeziku reč “arhi” znači glavni, prvi, a “angelos” vesnik, anđeo.
Njegov kult nastao je u trećem vijeku i razvio se prvo u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vijek kasnije, u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
Molitvenik je pred Bogom za sve svečare i borac za njihov napredak. Zaštitnik je loze Nemanjića, a slava je Saborne crkve u Beogradu.
Običaji i vjerovanja
Za ovaj praznik vezani su brojni običaji, a jedan od njih jeste i onaj koji podrazumijeva odlazak u crkvu i molitvu svom anđelu. Vjeruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će vam se ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomolite iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.
Na današnji dan, vjeruje narod, obavezno se treba moliti za izlječenje, ali i oprostiti grijehe svim nevjernicima i tada će im se ostvariti najveća želja – oni i njihovi najvoljeniji biće zdravi.
U narodu se vjeruje da vrijeme na Aranđelovdan, pokazuje kako će biti tokom cele zime i proljeća.
U nekim krajevima smatraju ga i zaštitnikom stočara, piše RTS.
Vjeruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevjernike usmjerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao.
