Monografija “Pet ognjišta dalmatinskih kolonista” svojevrsno je svjedočanstvo o međuratnoj kolonizaciji srpskog življa na prostoru današnje Sjeverne Makedonije, kaže autor monografije Miloš Meljanac pojašnjavajući kako je do svega došlo.
-Konkretno, ja sam na oko 500 stranica sa preko 200 slika i dokumenata, obradio Prilepsko polje, gdje su Dalmatanici podigli pet kolonija. Od njih dvije trećine iz Vrličke krajine i trećina iz Bukovice. Tamo su proveli dvije decenije sve do 1941 godine kada ih je portjerao bugarski okupator, veli Meljanac, dodavši da su dalmatinski kolonizatori život proveli na pet ognjišta o čemu svjedoči i najbolje gvoori i sam naziv ove knjige.
Nije bilo nimalo lako doći do materijala za ovu knjigu. Radi se o malo poznatim detaljima iz novije istorije južnoslovenskih prostora kaže Meljanac.
– Istraživao sam u arhivu Jugoslavije, najduže, par mjeseci, u Makedoniji u arhivu, u Skoplju i u odjeljenju arhiva Makedonije, u Prilepu. Tamo sam imao jako veliku podršku, od ostataka Dalmatinaca koji i danas žive tamo, u okolini Prilepa, kao i njihovih prijatelja Makedonaca koji su mi izašli u susret i omoguićili izuzetno dobre uslove za istraživanje veli Meljanac.
Dalmatinci jesu zainteresovani da na svjetlo dana izađe istorioja o njihovoj kolonizaciji Makedonije, jer je to tema o kojoj se i danas malo zna, kaže naš sagovornik. Ipak kako dolaze mlađe generacije kultura sjećanja blijedi.
-Ima ljudi koji me oduševaljavaju, potomaka koji su u dalekoj Australiji, Americi, po zapadnoj Evropi, koji mi svesrdno pomažu, kroz razne forme, a opet ima dosta i nezainteresovanih koji žive blizu Beograda, tako da je to pitanje koje zadire u ličnu kulturu sjećanja, a mi po ovome pitanju kao I po mnogima, nemamo izgrađenu kolektivnu kulturu sjećanja, kaže na kraju priče autor monografije “Pet ognjišta dalmatinskih kolonista” Miloš Meljanac
Inače, promocija monografije upriličena je u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske u okviru manifestacije Dani srpske krajine u Republici Srpskoj, koju tradicionalno organizuje Sabor krajiških udruženja.