Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na čelu sa ministrom Stašom Košarcem (SNSD), odbilo je zahtjev entitetskih i kantonalnih udruženja proizvođača mlijeka za hitno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina.
U zvaničnom odgovoru koji je na adrese proizvođača stigao prije nekoliko dana navodi se da na osnovu trenutno dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost zakonskih uslova predviđenih domaćim propisima i međunarodnim sporazumima.
-Ministarstvo smatra da dostavljeni podaci predstavljaju osnov za dalju analizu, ali da na osnovu trenutno dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost uslova iz prethodno navedenih propisa i poštovanje obaveza koje proizilaze iz potpisanih međunarodnih sporazuma- navodi se u zvaničnom odgovoru resornog ministra Staše Košarca.
Iz ministarstva objašnjavaju da se prekomjerni uvoz i nastala šteta procjenjuju na osnovu višegodišnjeg perioda od tri do četiri godine, dok su mljekari u svom zahtjevu dostavili podatke samo za 2025. godinu i prvih osam mjeseci 2026. godine.
Pored toga, zatraženo je da se podaci razvrstaju po preciznim tarifnim oznakama kako bi se jasno utvrdilo na koje se tačno proizvode poremećaj odnosi.
Ministarstvo je takođe ukazalo na proceduralni propust, istakavši da je zahtjev potrebno dopuniti i uputiti putem nadležnih entitetskih institucija, te je predložilo da se ova problematika razmotri i u okviru Odbora proizvođača, prerađivača i prometnika mlijeka pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Šta su mljekari tražili?
Podsjećamo, udruženja mljekara iz Republike Srpske, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koja čine oko 68 odsto ukupne proizvodnje sirovog mlijeka u BiH, uputila su krajem septembra zahtjev za hitno donošenje privremenih zaštitnih mjera.
Proizvođači su primarno zatražili uvođenje zaštitne carinske stope, odnosno prelevmana, na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u iznosu od 0,38 KM do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od kategorije proizvoda.
Pored toga, zahtijevali su i uvođenje količinskih ograničenja kroz carinske kvote na bazi trogodišnjeg prosjeka kako bi se zaustavio nekontrolisan priliv robe.
-Domaći mljekarski sektor nalazi se pred potpunim kolapsom uzrokovanim nekontrolisanim i prekomjernim uvozom mliječnih proizvoda po izuzetno niskim, ekonomski neopravdanim cijenama. Zvanični podaci o uvozu za prvih osam mjeseci 2026. godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, jasno ukazuju na destruktivan trend koji direktno uništava domaće proizvođače mlijeka, ali i prerađivački sektor“, upozorili su mljekari u svom dopisu upućenom ministarstvu.
Svoj zahtjev pravdali su podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji pokazuju da je u prvih osam mjeseci 2026. godine uvezeno 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda, što predstavlja fizičko povećanje u odnosu na isti period prethodne godine.
Sa druge strane, uprkos većoj količini uvoza, ukupna finansijska vrijednost pala je sa 172 miliona KM na 159,7 miliona KM, jer je prosječna uvozna cijena pala za 7,33 odsto.
Posebno su ukazali na uvoz sireva čija se cijena kretala oko osam KM po kilogramu, dok se sir iz BiH istovremeno izvozi po prosječnoj cijeni od 11,27 KM po kilogramu, što po njima direktno dokazuje da se na tržište BiH plasiraju evropski viškovi po cijenama nižim od proizvođačkih.
Mljekari su upozorili da je ovakav pritisak doveo do stvaranja preko 30 odsto skladišnih viškova kod prerađivača, prekida otkupa i drastičnog pada otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka za čak 30 odsto u većem dijelu zemlje.
Zbog toga su poslali jasnu poruku da u trenutnim uslovima često rade samo da pokriju troškove goriva, usljed čega se farme masovno gase, a muzna grla šalju na klanje, čime se direktno ugrožavaju prehrambena nezavisnost zemlje i opstanak seoskih područja.
