Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković govorio je o položaju prosvjetnih radnika i potrebnim promjenama u obrazovnom sistemu tokom gostovanja u emisiji „Bez uvijanja“ na BN TV, poručivši da je neophodno vratiti autoritet nastavnicima i profesorima, ali i drugačije vrednovati njihov rad.
Stanivuković je istakao da prosvjetni radnici moraju imati veću podršku i zaštitu, navodeći da je njihov materijalni status samo jedan dio problema.
– Mislim da prosvjetnog radnika, učitelja, nastavnika, treba zaštititi. Ja vjerujem u vremena kada će se opet ustajati kada oni ulaze u učionice i kada će se sjesti tek kada oni izađu. Ja u ta vremena vjerujem – rekao je Stanivuković.
On je naglasio da se povjerenje u prosvjetni kadar mora vraćati kroz reforme, ali i kroz jasniju podršku nastavnicima.
– Moramo vratiti snagu i vjeru u prosvjetni kadar. To možete kroz reforme, ali one moraju biti dvosmjerne. Jedno je materijalni status, druga stvar su plate i vrednovanje profesije – istakao je.
Posebno je govorio o radnicima koji su završili Pedagošku akademiju, navodeći da ih je oko 800 i da smatra da bi trebalo da budu ravnopravno tretirani sa ostalim prosvjetnim radnicima.
– Ljudi koji su završili Pedagošku akademiju, koja je tada bila jedina škola te vrste, vrijedni su kao i bilo koji drugi. Oni su prosvjetu održali i u ratu. Danas imaju istu normu časova i isti nastavni plan – rekao je Stanivuković.
Prema njegovim riječima, ti radnici ne bi trebalo da budu primorani da dodatno plaćaju prekvalifikacije ili dokvalifikacije kako bi ostvarili ista prava.
– Oni odbijaju da se prekvalifikuju ili napreduju kroz neke privatne ili druge fakultete. Ja cijenim njihovo odbijanje da uzmu neki novac, recimo 2.000 maraka, koliko košta ta dokvalifikacija. Oni pružaju sve toj djeci kao i svi drugi. Prema tome, moraju biti jednako tretirani – poručio je Stanivuković.
Govoreći o budućnosti obrazovanja, Stanivuković je rekao da Republika Srpska ne treba samo da preuzima modele drugih zemalja, već da bi trebalo da razvije sistem prilagođen vlastitim potrebama.
– Mi ne treba da uzmemo ni slovenački, ni njemački, ni austrijski, ni australijski sistem i kažemo da je ovo najbolje za nas. Treba da napravimo kombinovani sistem školstva koji je baš našem duhu, temperamentu, navikama i onome što mi želimo od naše djece – rekao je on.
Kao dio takvih promjena, naveo je i mogućnost vraćanja predmeta domaćinstva, kao i uvođenja sadržaja kroz koje bi se učenici na drugačiji način upoznavali sa svojom zemljom i tradicijom.
