Izmjena Odluke o komunalnom redu, a kojom se između ostalog reguliše i držanje kućnih ljubimaca u zgradama kolektivnog stanovanja, predložena je na osnovu brojnih prijava građana, mišljenja veterinarske inspekcije, razgovora sa pojedinim udruženjima, ali i na osnovu preporuka iz revizije učinka. Ipak, svjesni smo da je riječ o temi koja izaziva veliko interesovanje javnosti i zato želimo da čujemo mišljenje svih zainteresovanih. Upravo iz tog razloga, naredne sedmice u Gradskoj upravi biti organizovan sastanak nadležnih sa predstavnicima udruženja, struke i svim zainteresovanim stranama kako bismo zajedno razgovarali o predloženim rješenjima ili eventualno povukli odluku dok se ne usaglasimo.
Poručio je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za komunalnu policiju Radislav Gojković.
Kako je naglasio, ukoliko se kroz dijalog dođe do zaključka da je potrebno pojedine odredbe mijenjati, dodatno precizirati ili privremeno povući dok se ne postigne širi konsenzus, to će biti i učinjeno.
-Cilj nije nametanje rješenja, već donošenje odluke koja će biti u najboljem interesu i vlasnika kućnih ljubimaca i svih građana, ali i samih životinja.
Kako je pojasnio, broj domaćih životinja koje se mogu držati u stambenim zgradama predložen je s ciljem usklađivanja prava vlasnika kućnih ljubimaca sa pravom svih stanara na mirno, bezbjedno i zdravo životno okruženje.
-Prilikom izrade ove odluke rukovodili smo se brojnim prijavama građana koje su se odnosile na prekomjernu buku, neugodne mirise, narušavanje higijenskih uslova i probleme u zajedničkim prostorijama stambenih zgrada. Istovremeno, vodili smo računa i o dobrobiti samih životinja, jer uslovi u stanovima često nisu primjereni za držanje većeg broja kućnih ljubimaca – naveo je Gojković.
Podsjetio je da određen broja pasa i mačaka u stanovima nije novina, već je bilo na snazi u propisima koji su regulisali ovu oblast od 2007. do 2018. godine. Nakon što je ta odredba ukinuta, nadležne službe su, kako je naveo, ponovo evidentirale značajan broj pritužbi građana, zbog čega je pokrenuta inicijativa da se ovo pitanje ponovo uredi.
Dodao je i da su česte bile situacije u kojima su kućni ljubimci držani u zajedničkim dijelovima zgrada, kao i na balkonima i lođama, što je u prošlosti takođe bilo zabranjeno, te da je bilo neophodno ponovo jasno definisati pravila kako bi se zaštitili interesi svih stanara.
Kada je riječ o odredbama koje se odnose na dugotrajno lajanje i zavijanje pasa, Gojković je istakao da su one predložene zbog velikog broja pritužbi građana komunalnoj policiji, a koje se odnose na slučajeve dugotrajnog lajanja ili zavijanja pasa tokom dnevnog i noćnog odmora propisanog Odlukom o kućnom redu u stambenim zgradama, stvorena potreba da se reguliše ovo pitanje Odlukom o komunalnom redu, jer prethodno navedenim propisom ovakvo ponašanje psa nije jasno precizirano kao narušavanje kućnog reda.
– U praksi smo često zatekli situacije da su psi satima sami u stanovima, bez prisustva vlasnika, zbog čega neprekidnim lajanjem ili zavijanjem remete mir ostalih stanara. Namjera ovih odredbi nije kažnjavanje odgovornih vlasnika, već jasnije regulisanje situacija koje narušavaju kvalitet života u zgradama kolektivnog stanovanja – zaključio je Gojković.
blink.ba
