Dok prosječan građanin Srpske sve teže podnosi rast životnih troškova, na tržištu nekretnina bilježe se rekordi koji djeluju gotovo nestvarno, pa se pojedini luksuzni stanovi u centru Banjaluke iznajmljuju i za više od 4.000 maraka mjesečno, što ovaj grad svrstava u rang sa evropskim metropolama poput Rima, Beča, Pariza, Berlina i Madrida.
Pojedini luksuzni stanovi u centru Banjaluke iznajmljuju se za više od 4.000 KM mjesečno, dok najskuplji apartmani na Jahorini tokom zimske sezone dostižu cijenu od 250 evra po noćenju.
Stručnjaci ističu da takve cijene ne predstavljaju realnu sliku tržišta, jer je riječ o malom broju ekskluzivnih nekretnina namijenjenih uglavnom stranim menadžerima, diplomatama i predstavnicima međunarodnih organizacija.
Prema podacima Udruženja posrednika u prometu nekretnina RS, većina stanova u Banjaluci izdaje se za 600 do 800 KM, dok se veći i kvalitetniji stanovi najčešće iznajmljuju za 1.500 do 2.000 KM.
Ekonomisti ocjenjuju da su nekretnine i dalje jedan od najsigurnijih načina očuvanja kapitala, zbog čega je potražnja za stanovima kao investicijom i dalje visoka uprkos rastu cijena i zakupnina.
Oglasi za izdavanje najluksuznijih stanova u Banjaluci već neko vrijeme privlače pažnju zbog cijena koje premašuju četiri prosječne plate u Srpskoj.
Istovremeno, zakup ekskluzivnih apartmana na Jahorini tokom zimske sezone dostiže iznose od nekoliko hiljada maraka za svega nekoliko dana boravka.
Iako takvi iznosi, na prvi pogled, stvaraju utisak da je lokalno tržište dostiglo evropske standarde, stručnjaci upozoravaju da je riječ o malom broju ekskluzivnih nekretnina namijenjenih uskom krugu zakupaca.
Prema njihovim riječima, većinu tržišta i dalje čine stanovi sa znatno pristupačnijim kirijama, dok su najskuplje nekretnine rezervisane za strane menadžere, diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija i druge klijente koji traže vrhunski komfor.
Predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina RS Dragan Milanović ističe da su takve cijene ipak rezervisane za uski krug zakupaca i da ne predstavljaju realnu sliku tržišta.
– Riječ je o ekstremnoj kategoriji nekretnina kojih nema mnogo na tržištu. To su uglavnom novi, luksuzno opremljeni stanovi u strogom centru grada, sa garažnim mjestima i na najatraktivnijim lokacijama. Ciljna grupa su poslovni ljudi, stranci, predstavnici međunarodnih organizacija i kompanija koji traže visok nivo komfora i spremni su da ga plate – rekao je Milanović.
Dodao je da visoka tražena cijena ne znači nužno i da će nekretnina biti izdata po tom iznosu.
– To je često želja vlasnika. Pitanje je da li će tržište prihvatiti takvu cijenu. Dešava se da pojedini vlasnici precijene vrijednost svoje nekretnine i postave previsoka očekivanja – naveo je Milanović.
Prema njegovim riječima, najveći dio tržišta i dalje čine znatno pristupačniji stanovi.
– Realan prosjek za najveći broj nekretnina kreće se od 600 do 800 maraka za manje stanove, dok se veći i kvalitetniji stanovi najčešće izdaju za 1.500 i 2.000 KM. Sve iznad toga spada u manji broj luksuznih nekretnina – kazao je Milanović.
On ističe da rast zakupnina prati višegodišnji rast cijena stanova.
– Nije isto kada je investitor prije nekoliko godina kupovao stan po 2.000 KM po kvadratu i danas kada za novogradnju plaća i više od 6.000 maraka. Ako je nekretnina kupljena kao investicija, vlasnik kroz zakup nastoji da ostvari povrat uloženog novca. Ipak, zakupnine nisu rasle istim tempom kao cijene stanova, jer se broj zakupaca nije povećao u istoj mjeri u kojoj raste ponuda – pojasnio je Milanović.
Govoreći o Jahorini, naglasio je da je riječ o potpuno drugačijem modelu tržišta.
– Na Jahorini dominira turistički, odnosno sezonski zakup. Najviše cijene su tokom zime, od sredine decembra do kraja februara, dok su van sezone znatno niže. To je tržište slično primorskim destinacijama gdje se najveći prihodi ostvaruju tokom nekoliko mjeseci u godini – rekao je Milanović.
U jednoj turističkoj agenciji koja posluje na Jahorini navode da se tokom sezone za noćenje u luksuznijim apartmanima izdvaja i do 250 evra, dok gosti najčešće ostaju svega nekoliko dana. Van sezone cijene su znatno niže i uglavnom služe za pokrivanje troškova održavanja objekata.
Ekonomista Zoran Pavlović ocjenjuje da poređenje pojedinačnih kirija u Banjaluci sa onima u evropskim metropolama na prvi pogled djeluje paradoksalno, ali da za to postoje jasni tržišni razlozi.
– Moramo biti realni i naglasiti da se radi o pojedinačnim primjerima luksuznih nekretnina na ekskluzivnim lokacijama – rekao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, nekretnine su i dalje jedan od najsigurnijih načina očuvanja vrijednosti kapitala.
– U uslovima globalne inflacije novac koji stoji u banci gubi dio vrijednosti, dok ulaganje u nekretninu omogućava očuvanje kapitala i ostvarivanje prihoda kroz zakup. Zbog toga je potražnja za stanovima kao investicijom i dalje velika – istakao je Pavlović.
