Danas je Velika subota, drugi dan velike žalosti i posljednji dan Vaskršnjeg posta.
Velika subota je dan posvećen uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad. Prema vjerovanju, Isus Hrist ju je proveo u Adu, podzemlju, pa se ovaj dan obilježava u tišini i molitvi, kao i Veliki petak.
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Ovaj dan je dio strasne sedmice i uvod u najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.
Pravoslavna crkva vjeruje da je Isus Hrist toga dan u grobu bio samo tijelom, a da je duhom bio u Adu, odnosno da je u isto vrijeme bio na prestolu sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.
Na taj dan je Isus pokazao da je došao kraj starom vijeku, koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.
U subotu po raspeću na Veliki petak, dođoše prvosveštenici i fariseji kod rimskog prokuratora Pontija Pilata da traže od njega da postavi stražu ispred Hristovog groba. Ovo su uradili zato što su se plašili da će neko od Hristovih učenika ukrasti njegovo tijelo, kako bi narod povjerovao da je Isus vaskrsao kao što je najavljivao: “Poslije tri dana ustaću” (Mt. 27, 63). „Reče im Pilat: Imate stražu, idite te utvrdite kako znate. A oni otišavši utvrdiše grob sa stražom i zapečatiše kamen” (Mt. 27, 65-66).
Svečanom Vaskršnjom liturgijom u ponoć biće završeni dani žalosti i u nedelju će početi praznik Vaskrs, koji slavi pobjedu života nad smrću.
Običaji na Veliku subotu
Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Priprema se hrana, ukrašava dom, a farbaju jaja.
U nekim krajevima mijese kolač – vaskršnjak – ukrašen bosiljkom, a ponegdje kolačiće koji se poslije bdenja nose na groblje. Običaj je da se grob prelije vinom i okadi.
Na veliku subotu se obustavljaju poslovi u polju, a žene se uzdržavaju od ručnog rada. Vjeruje se i da bi na Veliku subotu trebalo da se učini neko dobro ili milosrdno djelo da bi “nekome krenulo”. Iz tog razloga je u nekim krajevima zovi i “zavalita subota”.
Kad je ovaj dan u pitanju, mnogi pravoslavci su u nedoumici da li se na Veliku subotu posti ili ne. Iako subota važi za dan kada se po pravilu ne posti, a za vrijeme posta rješava se na ulju, sveštenici kažu da na Veliku subotu treba postiti isto kao i na Veliki petak.
