BANjALUKA – Iako domaća proizvodnja može podmiriti potrebe tržišta BiH, uvoz voća i povrća iz godine u godinu raste i dostiže stotine miliona maraka, zbog čega proizvođači robu prodaju u bescijenje ili je bacaju, dok cijene za potrošače nastavljaju da rastu.
Prema podacima Uprava za indirektno oporezivanje BiH, BiH je uvezla:
- 2025. godine – 305.313 tona voća i povrća – 475,9 miliona KM
- 2024 godine – 298.473 tone – 420,5 miliona KM
- 2023 godine – 300.381 tona – 392,5 miliona KM.
Najviše novca, 81,7 miliona KM, lani je potrošeno na banane iz Ekvadora i Kolumbije. Paradajz je uglavnom stizao iz Turske, krompir iz Holandije i Njemačke, jabuke iz Poljske, a luk i pasulj iz Srbije, Albanije, pa čak i Kanade i Argentine.
Isti trend nastavljen je i ove godine. Samo u januaru uvezeno je oko 25.000 tona voća i povrća u vrijednosti od 39,4 miliona KM, dok je izvezeno svega 1.148 tona u vrijednosti od 6,6 miliona maraka.
Cijene rastu iako ima domaće robe
U međuvremenu, cijene na domaćim pijacama i u marketima znatno su više nego u istom periodu prošle godine. Zelena salata, koja je lani prodavana od 1,60 do 3,40 KM po kilogramu, sada dostiže i sedam maraka. Bijeli luk sa prošlogodišnjih deset do 13 KM skočio je na 17 KM, krompir sa 1,50 – 1,80 na 2,20–2,50 KM, dok je crveni luk sa 1,40–2,00 porastao na 2,50–3,50 KM.
Voćari: Imamo robu, ali nemamo tržište
Predsjednik republičkog Udruženja voćara Dragoja Dojčinović istakao je za “Glas” da radovi u voćnjacima teku po planu i da je orezivanje voćaka počelo, mada kod većih proizvođača kasni zbog nedostatka stručne radne snage.
– Domaćih jabuka ima dovoljno za potrebe cijele BiH, međutim problem nam predstavlja prekomjeran uvoz i dampinške cijene. Nas proizvodnja košta više nego što pojedini uvoznici prodaju jabuku. Oni, za razliku od nas, imaju izvozne stimulacije i mogu robu plasirati ispod realne cijene, samo da ne propadne. Mi proizvedemo i skladištimo jabuku, ali je ne možemo prodati ni na našem tržištu – istakao je Dojčinović.
Dodaje da je proizvodnja sve skuplja, a ovo su neki od razloga:
- mineralna đubriva poskupjela oko 20%
- troškovi po hektaru i do 45.000 KM
- prinos 45–50 tona često donosi samo „nulu“
Povrtari: Tržište preplavljeno uvozom
Sličan stav ima i predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić, koji ističe da domaći proizvođači u sezoni mogu obezbijediti dovoljne, pa čak i viškove povrća.
– Imamo hiljade tona neprodatog kupusa, ozbiljne količine krompira i luka. Kada prispije domaća roba iz Hercegovine, Lijevča polja i Semberije, mi imamo i viška. Ali tržište je preplavljeno uvozom – kazao je Ilić.
On ukazuje na ogromnu razliku između otkupnih i maloprodajnih cijena:
- gajba paradajza (10 kg) prodaje se za 4–5 KM
- u marketima kilogram dostiže 6 KM
- trgovačke marže idu do 100–150%
– Ako ima viška, cijena pada bez obzira na troškove. U povrtarstvu nemamo organizovan otkup ni sigurnu cijenu, pa je proizvodnja sve neizvjesnija – poručio je Ilić.
PLASMAN NA INO-TRŽIŠTE
Istovremeno, izvoz bilježi znatno skromnije rezultate.
Prema podacima UIO BiH, na strana tržišta je plasirano voća i povrća:
- 2025. godine – 26.781 u vrijednosti 122,2 miliona KM
- 2024. godine – 42.348 tone u vrijednosti 134,9 miliona KM
- 2023. godine – 30.622 u vrijednosti 111,9 miliona KM.
