Božićni post počeo je danas, 28. novembra i završava 6. januara, a vjernici tokom ovog perioda treba da se pridržavaju strogih pravila.
Ovaj period predstavlja vrijeme duhovnog smirenja, molitve i uzdržanja, ali i priliku za obnovu duše i tela.
Tokom 40 dana posta, vjernici se pripremaju za praznik Hristovog rođenja. Posti se slično kao u vrijeme Velikog (Vaskršnjeg) posta, ali sa nešto blažim režimom ishrane i određenim izuzecima.
Pravila Božićnog posta
Tokom Božićnog posta razlikuju se nivoi strogosti, u zavisnosti od dana u nedjelji, a pred sam kraj posta pravila postaju stroža.
Vjernici se tokom cijelog perioda uzdržavaju od mesa, mliječnih proizvoda i jaja. Alkohol se, u principu, izbjegava, osim u dane kada je dozvoljeno ulje i vino.
Pravila po danima i nedjeljama
Strog je post ponedjeljkom, srijedom i petkom. Tada se posti na vodi. Utorkom i četvrtkom se razrješava na ulje i vino. Subotom i nedjeljom jedu se i jela sa ribom.
U prvoj nedjelji posta je i veliki praznik Vavedenje (4. decembar), a pošto pada u četvrtak, tog dana se jede na ulju.
Posljednja nedjelja posti se strogo, bez ribe i ulja, a na Badnji dan je najstroži post. Sveštenici podsjećaju da, bez duhovnog posta, tjelesni post Bog ne prihvata.
Riba je dozvoljena subotom i nedjeljom, kao i u dane velikih praznika koji padnu tokom posta, naročito u njegovom prvom dijelu. Međutim, u posljednjoj nedjelji pred Božić, praksa je da se i riba izostavi iz trpeze, čime se vjernici pripremaju za svečano pričešće i sam praznik rođenja Hristovog.
Post mora biti i duhovni
Prema pravilima posta i prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, tjelesni post nema koristi ako nije povezan sa duhovnim.
– Ne govori mi: Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnjevnog čovjeka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio? – prenose se riječi Jovana Zlatoustog u crkvenim knjigama.
U Svetom pismu piše: “ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga”, što znači da je čovjek čovjeku brat, te da treba da budemo tolerantni, da poštujemo i pomažemo druge, a to možemo samo ako nismo besni i sebični.
Sveštenik Arsenije Arsenijević, starješina Vaznesenjske crkve u Beogradu, podsjetio je da „ono što je veoma važno je da znamo da je to period koji mi koristimo da se duhovno očistimo, da se Bogu približimo, da shvatimo da je ono jedino važno u ovome životu je naslijediti život vječni. To je nešto što nas tjera da pogledamo u sebe i da se mijenjamo“.
U postu se treba pokajati, ispovijedati, olakšati svoju dušu i očistiti sebe. Ne treba tijelo mučiti postom ako ćemo biti bijesni, ako ćemo se svađati i željeti zlo bližnjem svom.
U postu treba opraštati i nastupati čista srca, propovijedaju sveštenici, a mnogi vjernici to često zaborave.
Pored posnih pravila koja je odredila Crkva, moguće je i da sveštenik vjerniku ublaži post, posebno u slučajevima starosti, bolesti, kod djece, trudnica…
