Nakon proglašenja Šestojanuarske diktature 6. januara 1929. kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je dotadašnju podjelu na 33 oblasti i 9. oktobra 1929. donio “Zakon o nazivu i podjeli Kraljevine na upravna područja”. Time je stvoreno 9 banovina, a Banjaluka je postala sjedište Vrbaske banovine (obuhvaćala je današnju Bosansku krajinu, dijelove Like i zapadne Bosne – površina 23.280 km², 1.170.432 stanovnika po popisu 1931.).
8. novembar 1929. – Mitrovdan koji je promijenio BanjalLuku
Tačno na Mitrovdan, 8. novembra 1929. u 11:35 časova voz iz Beograda zaustavio se na banjalučkoj željezničkoj stanici. Iz vagona prve klase izašao je Svetislav Tisa Milosavljević (47), dotadašnji ban Zetske banovine, imenovan za prvog bana Vrbaske banovine.
Bio je to trenutak kada je Banjaluka – dotad provincijski grad od svega 14.800 stanovnika (popis 1921.) – postala “treći najvažniji administrativni centar Kraljevine Jugoslavije” poslije Beograda i Zagreba.
Čudo u brojkama: Šta je Tisa napravio za 4 godine i 5 mjeseci?
Od 8.11.1929. do 22.4.1934. (tačno 1.592 dana) ostvareni su sljedeći rezultati (službeni podaci Vrbaske banovine, arhiv Muzeja RS):
56 novih osnovnih škola** (prije 1929. bilo ih je samo 19)
312 km asfaltnih puteva** (prije 1929. samo 11 km kolsko-makadamskih)
11 kapitalnih mostova** (uključujući most preko Vrbanje kod „Zelenog mosta“)
3 nove bolnice** (Banjaluka, Prijedor, Gradiška)
⚡ Elektrifikacija 42 sela (prije 1929. struju je imao samo centar Banjaluke)
Banski dvor – zgrada od 14.000 m², završena za samo 3 godine, useljena tačno na Mitrovdan 8.11.1932.
Narodno pozorište Vrbas banovine** (danas Narodno pozorište RS) – otvoreno 1930.
Stadion Banja Luke** (današnji stadion „Banjaluka“) – izgrađen 1932.
Filijala Narodne banke Kraljevine Jugoslavije – otvorena 1931.
Banski dvor – simbol Tisina djela
Najveće djelo je svakako Banski dvor – palata od bijelog bračkog mermera, projekt arhitekte Jovanke Bončić-Katerinić.
– Početak gradnje: 8. novembra 1930. (godišnjica dolaska)
– Završetak: 8. novembra 1932. (tačno 3 godine)
– Trošak: 28 miliona dinara (1932.) – Tisa je lično nadgledao svaku fazu
– Prvi koncert u Velikoj dvorani: 8. novembra 1932. – Beogradska filharmonija
22. april 1934. – oproštaj kakav Banjaluka nikad nije zaboravila
Nakon imenovanja za ministra saobraćaja Kraljevine Jugoslavije, Tisa je 22. aprila 1934. u 19:47 sati ušao u večernji voz za Beograd.
– Odustao je od svečanog ispraćaja i 50.000 dinara predviđenih za proslavu
– Sav novac preusmjeren u fond za siromašnu djecu Banjaluke
– Spontano se okupilo 10.843 građana (službeni policijski izvještaj)
– Počasni špalir od Banskog dvora do željezničke stanice (današnji Muzej savremene umjetnosti RS)
– Posljednje riječi koje je izgovorio na peronu: „Banjaluku nosim u srcu. Ovo nije zbogom, nego doviđenja.“
Naslijeđe koje traje i 95 godina kasnije
Od svega što je Tisa izgradio, **preko 80 % objekata i dalje postoji** (2025. godine):
– Banski dvor – Kulturni centar
– 42 škole i dalje rade
– 7 od 11 mostova još su u funkciji
– Stadion Banjaluke – domaćin FK Borac
Zbog toga ga Banjalučani i danas zovu „otac moderne Banje Luke“.
Izvori i literatura
– Zoran Pejašinović: „Ban Milosavljević“ (IP Signature, 2019.)
– Arhiv Muzeja Republike Srpske, fond Vrbas banovina 1929–1941.
– „Sluzbene novine Kraljevine Jugoslavije“ br. 256/1929.
– Digitalna narodna biblioteka Srbije: http://www.digitalna.nb.rs/
– Monografija „Banski dvor 1932–2022“, Banja Luka 2022.
Objavljeno na 96. godišnjicu dolaska prvog bana – Mitrovdan, 8. novembra 2025.
