Visoke temperature kojima smo danima izloženi i koje nas tek očekuju u narednim mjesecima opasne su same po sebi, a boravak u klimatizovanim prostorijama dodatno povećava rizik.
U vrelim ljetnjim mjesecima klima-uređaj je bez sumnje aparat koji se najviše koristi – na visokim temperaturama nismo u stanju ni da radimo, ni da spavamo, ni da jedemo. Ipak, sa rashlađivanjem prostorija treba biti izuzetno oprezan.
Dužim boravkom u klimatizovanim prostorijama povećava se osjetljivost organizma na visoke temperature, a prilikom izlaska napolje, na vreli vazduh, čovjek lako može da doživi toplotni udar zbog velikog kontrasta u temperaturi.
Za koga su posebno opasne nagle promjene temperature
Posebno su na velike razlike između unutrašnje i spoljašnje temperature osjetljivi stariji ljudi, kao i osobe koje pate od neke vrste kardiovaskularnih oboljenja ili problema sa termoregulacijom. Osjetljiva su i mala djeca.
Prema riječima profesorke doktorke Olge Tkačove, nagli izlazak na vreli vazduh i užareni asfalt može izazvati skok arterijskog pritiska i prouzrokovati druge vaskularne probleme, prenosi ruski portal Argumenti i Fakty.
Temperatura u prostoriji treba da bude prilagođena
Preporuka stručnjaka jeste da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od 5 do 7 stepeni Celzijusa. Drugim riječima, ako je napolju 30 stepeni, unutra ne bi trebalo da bude manje od 23.
Na taj način smanjuje se opterećenje na kardiovaskularni sistem i cijeli organizam, te se olakšava njegova adaptacija na porast temperature bez negativnog uticaja na zdravlje.
Preniske temperature nisu dobre ni za imunitet
Osim toga, doktorka Tkačova upozorila je i na negativan uticaj hladnog vazduha na imuni sistem čovjeka – usljed dužeg boravka u rashlađenim prostorijama, krvni sudovi imaju tendenciju sužavanja.
To se odražava na proces zagrijavanja i filtriranja vazduha, kao i na ujednačeno kretanje kiseonika kroz krvotok, što dovodi do povećane osjetljivosti organizma na infekcije i alergijske reakcije.
