U mnogim gradovima, pa tako i kod nas, pješački prelazi predstavljaju jedno od najkritičnijih mjesta u saobraćaju.
Iako bi trebalo da budu sigurne zone za prelazak ulice, stvarnost je često potpuno drugačija, prelazi su loše označeni, nedovoljno vidljivi, a noću dodatno postaju rizični.
Jedan pozitivan primjer u moru loših jeste nedavno uređen pješački prelaz kod kampusa, koji je pravilno obilježen, ima jasnu signalizaciju i za vozače i za pješake, a ujedno je i osvijetljen. Nažalost, takvi primjeri su rijetki.
Većina prelaza u gradu nije osvijetljena, a horizontalna i vertikalna signalizacija je izblijedjela ili potpuno je nepostojeća.
U večernjim časovima, kada je vidljivost smanjena, rizik od saobraćajnih nezgoda se višestruko povećava. Vozači kasno uočavaju pješake, a pješaci nemaju jasno definisan prostor koji im garantuje sigurnost prilikom prelaska ulice.
Nikola Ćopić, saobraćajni vještak, za “Nezavisne novine” ističe da neadekvatno označeni i neosvijetljeni pješački prelazi predstavljaju jedan od ključnih faktora rizika u urbanim saobraćajnim sredinama.
“Usljed nedostatka vertikalne signalizacije i javne rasvjete, pješački prelazi gube svoju osnovnu funkciju – da omoguće bezbjedan i nesmetan prelazak kolovoza za pješake.
Statistički podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za prvi kvartal 2025. godine pokazuju da je evidentirano 78 saobraćajnih nezgoda sa pješacima, od čega se 17 dogodilo upravo na pješačkim prelazima”, rekao je Ćopić.
Kako je dodao, nepostojanje adekvatnog osvjetljenja direktno utiče na smanjenje uočljivosti pješaka, čime se značajno skraćuju vrijeme i prostor za reakciju vozača.
“U takvim uslovima dolazi do povećanja latentnog rizika od nastanka kontakta sa pješakom, posebno pri brzinama koje nisu prilagođene vidljivosti i stanju puta. Dodatno, nedostatak signalizacije utiče na perceptivnu spremnost vozača, smanjujući njihovu pažnju i sposobnost anticipacije prisustva pješaka u zoni prelaza”, pojašnjava on.
Prema njegovim riječima, savremeni koncepti saobraćajnog inženjeringa zahtijevaju da prelaz bude jasno vidljiv sa dovoljne udaljenosti, posebno noću.
“Pozitivan primjer primjene savremenih standarda u uređenju pješačkih prelaza predstavlja novoizgrađeni prelaz u zoni kampusa u Banjaluci. Njegovo tehničko rješenje – s adekvatnom rasvjetom, jasno obilježenom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom i dobrom preglednošću – pokazuje da pravilno projektovana i izvedena infrastruktura može značajno doprinijeti unapređenju nivoa bezbjednosti u saobraćaju”, rekao je on, dodajući da ovakvi primjeri pokazuju da unapređenje bezbjednosti ranjivih učesnika u saobraćaju nije isključivo pitanje finansijskih sredstava, već postavljanja bezbjednosti kao prioriteta.
Loša osvijetljenost pješačkih prelaza otežava vožnju i Ivanu M., koji je nedavno položio, a kako kaže, jedan od za njega najgorih pješačkih prelaza jeste onaj između “Euroherca” i “Delte”.
“Bilo bi dobro kada bi se taj pješački prelaz osvijetlio i dodatno značio poput onog kod kružnog toka kod kampusa. Zaista je naveče teško vidjeti da li neko prelazi, a znamo da je bilo bezbroj nezgoda baš na tom pješačkom prelazu”, kaže on za “Nezavisne novine”
