Krstovdan, Bogojavljenje i Sveti Jovan Krstitelj, velika praznika nižu se jedan za drugim, svaki sa svojim vjerovanjima i običajima, a svi su u vezi sa krštenjem Isusa Hrista.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u subotu 18. januara slave Krstovdan, kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili veru na samom početku hrišćanske propovijedi.
Praznik se vezuje za Bogojavljenje i krštenje Isusa Hristosa, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordan.
Krstovdan slavimo uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji slavimo 27. septembra kao uspomenu na pronalaženje Časnog Krsta na kome je Gospod razapet. Ovog dana u hramovima se obavlja i čin vodoosvećenja, piše na sajtu SPC.
Običaj nalaže strogi post zbog kako bi se telo i duša pripremila na ispijanje bogojavljenske vodice.
Pored odlaska u crkvu, molitve i paljenja svijeće za zdravlje svih ukućana, ovog dana je veoma važno da imate pozitivne misli.
Bogojavljenje
Bogojavljenje je jedan od najvećih hrišćanskih praznika i proslavlja se 19. januara. Prema hrišćanskoj tradiciji, Isus Hrist je, kada je napunio 30 godina, došao na reku Jordan kako bi ga krstio sveti Jovan. Predanje kaže da se u bogojavljenskoj noći otvorilo nebo i Sveti Duh je sišao u obliku goluba na Isusa Hrista.
U narodu se praznikom Bogojavljenje završavaju nekršteni dani, a ovaj praznik zove se i Vodice ili Vodokršće – ta imena potiču od bogojavljenske vodice koja se tog dana u crkvi osveštava i dijeli narodu jer se vjeruje da ima čudotvornu moć.
Oko Bogojavljenja su se razvili se neki od najlepših narodnih običaja koje treba ispoštovati kako na sam taj dan, tako i u noći koja mu prethodi. Na bogojavljensko veče, kaže predanje, otvaraju se nebesa. Treba jasno zamisliti želju, pa u ponoć pogledati u nebo i poželjeti da se ona ostvari.
Poznat je običaj i da neudate djevojke stave ogledalce pod jastuk na Krstovdan, 18. januara uveče jer se vjeruje da će uoči
Bogojavljenja sanjati muškarca za koga će se udati. Za Bogojavljenje se u rijeku baca Časni krst, koji bi trebalo da bude napravljen od zaleđene prošlogodišnje bogojavljenske vodice, a onom ko prvi dopliva do njega, donosi sreću tokom cele godine.
Brojni vjernici na Bogojavljenje idu u crkvu po vodicu kojom će se ukućani poslije umiti uz molitve. Tom vodom se prska i kuća radi osvećenja i zaštite od demona i ostalih nečistih sila, a pije se tokom cele godine radi iscjeljenja i zaštite od svih bolesti.
Na dan Bogojavljenja ne treba ništa u kući raditi, prati veš, a tkanje obavezno izostaviti. Nikako imati zle misli, željeti ili činiti drugome zlo. Na ovaj dan nije obavezno postiti.
Vjeruje se i da od vremenskih prilika za Bogojavljenje zavisi kakvo nas vrijeme očekuje – ako za Bogojavljenje bude jak mraz ili pada snijeg, godina biti rodna, a ako bude vedro, godina će biti sušna. Treba izaći na neku vjetrometinu i puštati pomalo pepela iz ruku. Tako se određuje koji je vjetar „pobeijdio“ na Krstovdan – ako duva istočni vjetar, godina će biti sušna, ako duva jugo, biće kišna, ako duva zapadnjak, biće rodna, ali i olujna, a ako je prevladao sjeverac, biće hladna.
Sveti Jovan Krstitelj
Sveti Jovan Krstitelj, koji je po vjerskom učenju najavljivao Hristov dolazak i krstio božijeg sina, slavi se 20. januara. Sveti Jovan je u reci Jordanu krštavao svakoga ko se pokajao, živio je jednostavno i asketski, a ubijen za vrijeme kralja Judeje Iroda koji je naredio da se proroku odsječe glava.
U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja.
Naši preci su odvajkada vjerovali da se baš na dan Svetog Jovana dešavaju razna čuda uz pomoć ovog svetitelja i odatle potiče mnoštvo narodnih običaja vezanih upravo za ovaj dan, piše Danas.
Na Svetog Jovana vjernici ne treba da u ruke uzimaju nož, u znak sjećanja na stradanje Jovanovo. Djeci se na ovaj dan ne daje ništa što je crvene boje, čak ni jabuka – ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.
Narodni običaji kažu da žene nikako ne treba da diraju pletivo, makaze niti igle „da im miševi ne bi grizli veš“. S druge strane, to je idealan dan za polazak na put, ukoliko ste ga planirali, jer ćete imati zaštitu ovog sveca.
Sveti Jovan se smatra zaštitnikom pjevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom svijeta, piše Nova.rs.
