Vrijeme je pečenja rakije, a godina koja je na izmaku bila je naročito rodna što se tiče šljiva.
U mnogim balkanskim zemljama, uključujući i BiH, “veseli stroj” je popularni naziv za kotao koji se koristi za destilaciju rakije. Ovi kotlovi često imaju dugu tradiciju i prenose se s generacije na generaciju. U selima u okolini Banjaluke, ovih dana posebno je vidljiv.
Kotao od bakra obilazi cijelo selo. Plaća se u rakiji ili u novcu. Pojedini su stari i više do stotinu godina, ali rade.
Dok pojedina domaćinstva peku rakiju samo za svoje potrebe, drugi pak prodaju , dok jačinu rakije svaki domaćin određuje sam.
Tradicionalni proces pravljenja rakije počinje branjem odnosno kupljenjem zrelih šljiva, koje se zatim drže u velikim buradima tokom dvije ili više sedmica, kako bi se šećer iz voća pretvorio u alkohol.
Nakon fermentacije, masa se prebacuje u bakarni kotao, poznat kao “veseli stroj”, gdje se polako zagrijava kako bi se stvorila para koja sadrži alkohol. Para prolazi kroz cijev, hladi se u kondenzatoru i pretvara u tečnost – rakiju.
Rakija se obično destilira dva puta, što je poznato kao “prepečenica”, kako bi se postigla veća jačina i čistoća. Na kraju, rakija se čuva u drvenim bačvama, gdje dobija dodatni ukus i zlatnu boju.
Interesantno rakija se u pojedinim domaćinstvima peče danima, bez pauze u toku noći, prenosi N1.
Ipak, najveći problem sa kojim se suočavaju je nedostatak radne snage. Sela su sve pustija i praznija. Šljiva ima ali nema ko da ih bere.
