Tulipani na kome se prelivaju crvena i žuta boja, koji su jutros osvanuli na novoj kružnoj raskrsnici u banjalučkom naselju Rosulje, plijene pažnju prolaznicima, a malo ko zna da nije slučajno što nosi naziv “Banjaluka”, a ovo je njegova priča nastanka.
Naime, sve je počelo davne 1974. godine kada je tim banjalučkog „Cvjećara”, pod rukovodstvom Petra Đurića, napravio ovaj tulipan za jednu holandsku firmu.
Cvijet u kom se čarobno i spontano prelijevaju žuta i crvena boja, odmah je „otišao“ u inostranstvo i zauzeo značajno mjesto u privredi.
Otkud saradnja holandske i banjalučke firme?
Petar Đurić je od 1968. do 1970. godine živio u Holandiji, tamo je radio u firmi za proizvodnju Anthuriuma, naučio holandski jezik, zavolio cvijeće i shvatio kako to funkcioniše u Holandiji.
– Petar je govorio kako u Holandiji jednostavno to rade na poseban način, njima je cvijeće svetinja, a sve je tamo organizovano da instituti pomažu proizvođačima, država ih pomaže i djecu od malih nogu angažuju da sade, aranžiraju cvijeće, od vrtica ih uče da gaje ljubav prema tome. Kad je došao iz Holandije, cijelo vrijeme je bio na vezi sa Holanđanima i dobijao je njihove časopise sa najnovijim dostignućima, pratio trendove i primijenjivao ih kod nas – kaže za naš portal Jelena Đukić, Petrova kćerka.
Polje tulipana u Trnu
- godine, Petar i njegov tim su se počeli baviti proizvodnjom lukovica tulipana za Holandsku firmu. Imali su polja tulipana u Trnu.
– Najviše su proizvodili žuti i crveni tulipan sorte Apeldorn, te je ukrštanjem Apeldorn red i Apeldorn gold nastala ta sorta, slučajnim ukrštanjem te dvije sorte – kazala je Jelena.
U rođenom gradu „službeno“ je prvi put posađen i procvjetao u Parku „Petar Kočić” proljeća 2018.
Istorija tulipana
Istorija tulipana je utkana u istoriju Evroazije i to na vrlo čudne načine, pošto su ovaj cvijet vječito pratili obožavanje, pohlepa, zavist, prvi ekonomski mjehur za koji znamo, čudni zakoni, ekskluzivitet, smrt, život, bogatstvo, siromaštvo, krađe, propast i blagostanje. Pouzdano se zna da je postojanje ove biljke prvi put zabilježeno u 12. vijeku, kada je tulipan počeo da se uzgaja na teritoriji današnje Turske, zemlje u kojoj je za vrijeme Otomanske imperije nastala prava pomama, posebno u toku vladavine omiljenog osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog.
Lala vrijednija od života
Godine 1554. u Beč stiže detaljan opis cvijeta, poslat svetom rimskom caru Ferdinandu I od strane njegovih emisara u Istanbulu, u kome svog imperatora obavještavaju da se u bašti palate padišaha sa Bosfora nalazi strogo čuvana biljka, prelijepa i prezanimljiva, koju Turci nazivaju tulipan, što na persijskom jeziku znači “turban”; cvijet, kažu oni, zaista i liči na turban, a po svemu sudeći je i porijeklom sa Iranske visoravni.
Za vrijeme vladavine sultana Ahmeda III, početkom 18. vijeka, tulipan je i dalje među Osmanlijama bio simbol bogatstva, moći i ugleda, kao i ženske otmenosti, pa se ovaj period mirnog razvoja i napretka u otomanskoj eri naziva i “doba lala”.
Gajenje ovog cvijeta i dalje je bilo vršeno po strogim pravilima i ograničenjima, kao što je, recimo, zabrana preprodaje van Carigrada. Kazna za to je bila progonstvo, pa se kazivalo među običnim Turcima da je lala vrednija od ljudskog života.
Holandijom zavladala tulipomanija
Zapadna Evropa tulipan je vidjela neposredno tek u 16. vijeku, kada je austrijski ambasador u Istanbulu Ogir Gišlen od Busbeka donio u Beč nekoliko lukovica koje je dobio na dar od Sulejmana i predao ih botaničaru Karolusu Klusijusu, koji je takođe bio i upravnik carskih vrtova.
Godine 1593. Klusijus je otišao u Holandiju ne bi li preuzeo mjesto profesora Univerziteta u Lajdenu, gdje je takođe postao i upravnik botaničke bašte. Sa sobom je donio i lukovice tulipana i posadio ih vrtu. Tajno i ljubomorno ih je čuvao, ukrštao i stvarao nove vrste sve dok narod, koji je bio uvjeren da lale imaju nevjerovatne moći baš zbog profesorove misteriozne opčinjenosti njima, nije navadio i redovno mu brstio dio bašte sa ovim cvijetom, onda je digao ruke.
Više to međutim nije bilo bitno, on je svoju istorijsku ulogu odigrao, mit je stvoren, a kradljivci su već dosta ljudi opskrbili sjemenom da je, bez obzira na Klusijusovo odustajanje, munjevit uspon tulipana bio osiguran.
Ono što će uslijediti često se naziva i prvim ekonomskim mjehurom u Evropi koji je doveo do sloma holandske privrede. Holandijom je, naime, zavladala takozvana tulipomanija, a lukovice ovog cvijeta su postale toliko skupe da su bile tretirane kao valuta.
Marta 1637. godine, na vrhuncu ove pomame, jedna lukovica tulipana je mogla koštati deset puta više od godišnjeg prihoda vještog zanatlije. Lukovica vrste latinskog naziva Semper augustus, koja je imala vatreno crvene i bijele pruge na sebi i stoga podsjećala na plamen, dostigla je cijenu od 10.000 guldena – drugim riječima, koštala je kao dobra kuća, piše Banjaluka.com.
Zanimljivosti o tulipanima
Postoji preko 150 vrsta tulipana sa preko tri hiljade različitih sorti.
Cvjetni pupoljci tulipana poznati su i po tome što su gotovo savršeno simetrični.
Većina tulipana na svojoj stabljici ima samo jedan cvijet, ali postoje i sorte koje mogu imati i do četiri cvijeta na jednoj stabljici.
Tulipani su dio porodice ljiljana.
Oni cvjetaju samo tri do sedam dana tokom proljeća.
Možete ih naći u gotovo svim nijansama.
Različite boje tulipana imaju i različita značenja. Crveni simbolizuju iskrenu ljubav, a ljubičasti lojalnost i privrženost, dok bijeli znači: “Žao mi je”.
Tulipani su porijeklom iz centralne Azije, ali nisu bili tako popularni sve dok nisu stigli do Holandije.
Holandija godišnje izveze preko tri milijarde tulipana, prenosi Srpskainfo
